Početna
U Pragu izložba fotografija iz zbirki HAS-a i promocija "Glosara atentata" Valerijana Žuje PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 14 Juli 2014 14:07
U Pragu (Češka), će pod pokroviteljstvom Čeških centara iz Praga, ambasade/veleposlanstva BiH u Češkoj Republici i Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike, u utorak, 15.jula/srpnja 2014. godine u 18h biti otvorena izložba fotografija iz zbirki Historijskog arhiva Sarajevo "Sarajevski atentat", autora mr Sejdalije Gušića, Milene Gašić, Omera Bajića i Irfana Đeševića.
  
alt
   
Izložbu će svečano otvoriti ambasadorica/veleposlanica BiH u Češkoj Republici nj. e. Danka Savić, direktor Čeških centara iz Praga gospodin Zdenjek Lička i gospodin Valerijan Žujo, čiji će "Glosar atentata" također biti promoviran na otvaranju izložbe.

Izložba će biti otvorena do 15. augusta/kolovoza 2014.
 
Der Auslöser der Katastrophe PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 30 Juni 2014 08:21
Der bekannteste Attentäter des 20. Jahrhunderts

Morgen jährt sich zum 100. Mal der Tag des Attentats von Sarajevo, welches die „Urkatastrophe des 20. Jahrhunderts“ nach sich zog: den Ersten Weltkrieg. Anlässlich dieses traurigen Jubiläums wurde am Mittwoch im Tschechischen Außenministerium die Ausstellung „Attentat von Sarajevo“ (Sarajevský atentát) mit einer feierlichen Vernissage eröffnet.
 
alt
 
 
Der Stellvertretende tschechische Außenminister Karel Borůvka, der gemeinsam mit Danka Savić, der Botschafterin von Bosnien und Herzegowina in Prag, und dem Österreichischen Botschafter Ferdinand Trauttmansdorff die Vernissage eröffnete, erinnerte an die Folgen, die der Erste Weltkrieg für ganz Europa hatte. Savić und Trauttmansdorff betonten, dass die Erinnerung an das Attentat und seine Konsequenzen auch in der heutigen Zeit eine Mahnung sei: Für Toleranz, Respekt, Pluralismus und für die Bedeutung einer Diplomatie des Friedens. „Wenn wir in die Geschichte hineinhorchen, können wir das Echo der Schüsse von Sarajevo durch das 20. Jahrhundert hindurch hören“, so Trauttmansdorff.

Die Ausstellung vollzieht auf 20 Fotowänden die letzten Tage von Erzherzog Franz Ferdinand und seiner Frau, der Herzogin Sophie von Hohenberg nach. Dokumentiert werden die komplette Reise des Paares, die Route zum Ort des Angriffs sowie die unmittelbaren Auswirkungen in Sarajevo und die Trauerfeier für die Ermordeten. Auch vom Prozess gegen den Attentäter Gavrilo Princip werden Aufnahmen gezeigt. Darüber hinaus ist der zweiteilige Dokumentar-Stummfilm „Sonderausgabe Sarajevo 1914“ zu sehen, der ebenfalls die Ereignisse des 28. Juni nachvollzieht.

Nur noch wenige Archive verfügen über Originalmaterial zu den Ereignissen in Sarajevo, neben dem dortigen Stadtarchiv, welches die Fotografien für die Ausstellung zur Verfügung stellte, sind noch Österreich und Serbien im Besitz authentischer Dokumente.

Nicht ohne Grund wird die Ausstellung nun in Prag gezeigt: Für Trauttmansdorff ist es wichtig, gerade hier daran zu erinnern, wie alles angefangen hat: „Sarajevo hat gezeigt, wie eine Aktion mit begrenzten Motiven die größte Katastrophe der Menschheitsgeschichte nach sich zog“. Sich daran zu erinnern, sei in den Ländern, die von den Folgen betroffen waren, von besonderer Bedeutung, schließlich seien auch viele Tschechen für die österreich-ungarische Armee gefallen. Möglich gemacht hat die Ausstellung vor allem das Engagement der bosnischen Botschafterin in Prag, Danka Savić.

Ab dem 15.Juli wird die Ausstellung im Tschechischen Zentrum in Prag (Rytířská 31) für die Öffentlichkeit zugänglich sein.

(Judith Brehmer)
 
U Pragu izložba o Sarajevskom atentatu PDF Ispis E-mail
Petak, 27 Juni 2014 14:25
Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Češkoj Republici Danka Savić, zajedno sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Češke Republike Karelom Borůvkom i veleposlanikom Republike Austrije Ferdinandom Trauttmansdorffom otvorila je jučer u Pragu izložbu fotografija Historijskog arhiva grada Sarajeva.
alt

U prostorima Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike postavljene su fotografije koje oslikavaju period Sarajeva sa početka prošlog stoljeća, događaje koji su slijedili prije, u toku, i nakon Sarajevskog atentata.
  
alt
  
U svom govoru, veleposlanica Savić je kazala da je zbog svih događaja koji su obilježili prošlo stoljeće, ova stogodišnjica posebno važna, jer postoji stalna potreba da se promovira mir i razumijevanje.
  
alt
  


Svi su u svojim govorima istakli da je potrebno da se stalno upućuju poruke potrebe za kulturnom različitosti, suradnjom i tolerancijom. Izložba koja je ostvarena na inicijativu Veleposlanstva Bosne i Hercegovine i u suradnji sa Veleposlanstvom Austrije i Ministarstvom vanjskih poslova Češke Republike, okupila je oko četrdeset veleposlanika i drugih diplomata akreditiranih u Češkoj Republici.
   
alt
  
Ova izložba, čiji je cilj bio da se najprije predstavi diplomatskom koru, a sredinom narednog mjeseca biti će preseljena u Češki centar, saopćio je Ured za odnose sa javnošću MVPBiH.

(FENA)

 
Istraživači od Amerike do Japana interesuju se za zbirke i fondove Historijskog arhiva Sarajevo PDF Ispis E-mail
Ponedjeljak, 23 Juni 2014 09:31
Historijski arhiv Sarajevo trenutno radi na završnim pripremama za posebnu izložbu posvećenoj Sarajevskom atentatu, koja će 26. juna biti otvorena u Pragu,
u zgradi Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike, a istovremeno i u Sarajevu, u okviru međunarodne konferencije o arhivskoj građi iz Prvog svjetskog rata koja će biti održana od 26. do 29. juna.
 
Tim povodom u intervjuu za Agenciju FENA vršilac dužnosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo mr.sc.Sejdalija Gušić istakao da je izložba, koja će od 15. jula do 15. augusta također biti postavljena u Češkom kulturnom centru u Pragu, rađena na osnovu zbirki i fondova Historijskog arhiva Sarajevo, a posebno iz Zbirke fotografija i razglednica. 

Pripreme za ovu izložbu provode se u suradnji s ambasadoricom BiH u Pragu Dankom Savić, a pripremljen je 21 pano s oko 80 fotografija, koje govore o Sarajevskom atentatu, koji je poslužio kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.

Naime, Gavrilo Princip, član  organizacije "Mlada Bosna" koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914.

   
alt
   
- Dakle, izložba je koncipirana na način da prati zvaničan protokol dolaska Ferdinanda i Sofije u Sarajevu do trenutka atentata. Izložba fotografijom dalje govori o posljedicama atentata u Sarajevu, o ispraćaju Ferdinanda i Sofije iz Sarajeva, a završava se sa 1921. godinom kada su posmrtni ostaci atentatora prenešeni u Sarajevo i pokopani na groblju Sveti Marko- kazao je Gušić. 

Među ukupno 690 fondova i zbirki Historijski arhiv Sarajevo posjeduje i Zbirku fotografija i razglednica, koja je uprkos svim nedaćama za vrijeme rata uspjela ostati sačuvana, te je dovedena danas u stanje da je mogu koristiti istraživači, pogotovo u vezi teme Prvog svjetskog rata i Sarajevskog atentata.

- U posljednja četiri mjeseca imamo upita od Amerike do Japana, jer smo jedna od rijetkih institucija koja ima tu vrstu arhivske građe. Također je dosta tražena i građa Gradskog poglavarstva iz tog perioda – navodi Gušić. 

Navodeći da se posljednjih godina promijenila i istraživačka percepcija, kaže da se danas više interesuju za socijalni i kulturološki status, a manje za historiografske činjenice. 

Istraživači se po njegovim riječima u posljednjih šest godina uglavnom interesuju „šta je to u nama Bosancima i Hercegovcima pa ratujemo svakih 50 godina“, a posebno se zanimaju za kulturološki i  etnološki karakter.  

Odgovarajući na upit koliko to doprinosi budžetu Historijskog arhiva Sarajevo, kaže da ova ustanova radi po osnovu Cjenovnika o uslugama, na koji je saglasnost dala Vlada Kantona Sarajevo, navodeći da je u odnosu na bh. građanstvo daleko lakše naplatiti strancima, jer žive u uređenom društvu.  

Osim od istraživača Arhiv ima finansijske koristi od televizija, kojima se u digitalnoj formi dostave fotografije u skladu sa zaštitom kolektivnih autorskih prava Arhiva.

- S obzirom da u Arhiv dolaze srednjoškolci koji rade maturske radove, studenti i doktoranti zbog diplomskih, odnosno doktorskih radova, vodimo računa o tim istraživačima u smislu da ih eventualno oslobodimo te vrste izdataka - rekao je Gušić.  

U tom kontekstu, priznaje da Arhiv ima problema, jer većina istraživača ne ispunjava svoju obavezu – da nakon iskorištenog materijala jedan primjerak svog objavljenog rada dostave Arhivu.

- To nije čest slučaj kod nas, dok su van granica BiH puno rigoroznija pravila po tom pitanju – kaže Gušić. 

Kako istraživači iz SAD-a ili neke druge države ne bi morali dolaziti u Arhiv da se upoznaju s njegovim sadržajem, uposlenici arhiva redovno održavaju internetsku stranicu na kojoj se nalaze sve potrebne informacije. 

Pored kulturnog i naučnog aspekta, drugi veoma bitan segment djelatnosti  Arhiva je nadzor nad radom registratura, odnosno „upravni segment u smislu nadzora nad arhivskim poslovanjem  svih institucija na području Kantona Sarajevo“. 

Također, Arhiv na osnovu građe iz svojih fondova i zbirki izdaje uvjerenja o završenim školam, stečenoj stručnoj spremi, radnom stažu...

- Imajući u vidu stepen razaranja za vrijeme rata, u Zakonu o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo  (2001.godine) uvršten je član kojim smo nastojali da zaštitimo registraturnu i arhivsku građu koja je nastala od 1992. do 1995. godine. Tako smo, imajući u vidu njen značaj, u posljednjih šest godina od civilnih struktura na području Kantona Sarajevo, prvensteveno općina, preuzeli tu građu – rekao je Gušić. 

U tom pogledu, navodi da Arhiv nema smještajnih kapaciteta da preuzme svu građu, što mu je po zakonu obaveza.

- Arhivu nedostaje zgrada od 6.000 kvadratnih metara, jer Arhiv u svojim fondovima i zbirkama  čuva 11 kilometara arhivske građe koja obuhvata period od sredine 16. do kraja 20. stoljeća – dodao je. 

Govoreći o odnosu države prema arhivu na osnovu 30-godišnjeg rada u arhivskoj službi kaže da taj odnos nije nikada bio na zavidnom nivou, navodeći da trenutno Arhiv pored prostornih ima i kadrovskih problema, jer po sistematizaciji Arhiv treba da ima 37 uposlenih, a ima ih 25. 

Zatim, evidentan je problem edukacije kadra, jer danas po njegovom mišljenju arhivist  mora da bude i historičar, ali i pravnik, te informatički obrazovan i da poznaje strane jezike.    
- Tako nam nedostaje orijentalista, informatičara, konzervatora i restauratora – istakao je Gušić, podsjećajući da u BiH za sada ne postoji studij arhivistike.

Iz tog razloga smatra da, na primjer historičarima  koji završe Filozofski fakultet,  treba tri do četiri godine da se obuče za posao arhiviste. 

Do kraja godine, kako je najavio  u intervjuu za Agenciju FENA  vršilac dužnosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo Sejdalija Gušić, biće dostupna Zbirka orijentalnih rukopisa u digitalnoj formi, dok se trenutno radi digitalizacija fonda Safvet-bega  Bašagića. 

(Fena)
 
Izložbe, knjige i Dan otvorenih vrata PDF Ispis E-mail
Utorak, 10 Juni 2014 13:01
Međunarodni dan arhivâ
 
IZLOŽBE, KNJIGE I DAN OTVORENIH VRATA
 
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana arhivâ rođena je početkom ovog stoljeća, kada je na XV kongresu u Beču usvojena rezolucija o osnivanju Međunarodnog dana arhivâ, koji bi se održavao svake godine 9. lipnja, na dan osnutka Međunarodnog arhivskog vijeća (ICA, međunarodna nevladina organizacija osnovana 1948. uz potporu UNESCO-a, s ciljem jačanja suradnje između arhivskih institucija širom svijeta i unapređenja njihovih aktivnosti na očuvanju i zaštiti arhivske i registraturne građe, te osiguranja uvjeta za njeno korištenje). 
 
Prvi put Međunarodni dan arhivâ obilježen je 2008. a obilježavanju tog dana velikoj svjetskoj obitelji arhivâ pridružili su se i arhivi u BiH 2010. godine. 
 
ZNAČAJ ARHIVSKE GRAĐE
 
Za ovaj dan se navodi da je on "prilika kada arhivi u svijetu javnost upoznaju sa svojom stručnom, kulturnom, znanstvenom, upravnom i uslužnom djelatnošću, kao i s vrijednim povijesnim izvorima o kojima skrbe". 
 
Odnosno, to je dan koji pruža priliku arhivistima svijeta da promoviraju značaj arhivske i registraturne građe u svojim zemljama. To je dan koji treba da "bude prilika da se ubijede donosioci ključnih odluka da je efikasna zaštita i čuvanje arhivske građe jedan od osnovnih preduvjeta za dobro upravljanje, transparentnost i odgovornost. On je i prilika da se naglasi značaj očuvanja arhivske građe kao kolektivne memorije nacije i društva, ali i da ohrabri javnost i pojedince, koji ranije nisu imali priliku, da prvi put konsultuju i koriste arhivsku građu...", navedeno je u Deklaraciji ICA-e iz 2008.
 
Prigodne programe povodom obilježavanja ovog značajnog dana priredio je i Historijski arhiv Sarajevo, a među njih spada i jučer otvorena izložba "Slavenski glavni gradovi u 2D" u Umjetničkoj galeriji BiH (radi se o međunarodnom projektu arhiva glavnih gradova slavenskih zemalja na kojoj je prezentirana, na po četiri panoa, historija tih gradova, a i sami su gradovi predstavljeni kroz arhivsku građu. Odnosno, riječ je o izložbi koaj je prošle godine otvorena 9. lipnja u Parizu u sjedištu UNESCO-a i može se pogledati do 19. lipnja.
 
Danas će u sklopu "Dana otvorenih vrata" u Historijskom arhivu Sarajevo biti upriličeno predstavljanje njegova rada, izdavačke i izložbene djelatnosti i to od 10-20 sati, a sutra će u 12 sati arhiv posjetiti učenici Gimnazije "Obala" i tom će prigodom dobiti više informacija, kao i saznanja o značaju Arhiva i građe koju arhiv čuva.
 
Obilježavanje Međunarodnog dana arhivâ Historijski arhiv Sarajevo će završiti prigodnim programom u nedjelju, 15. lipnja, u 19:30 sati, kada će na starom gradu Travniku biti predstavljena knjiga "Ljetno putovanje u Bosnu princa Muhameda Ali-paše", u prijevodu Hane Younis, a dešava se u suradnji sa Zavičajnim muzejom u Travniku.
 
Uposlenicima Arhiva BiH obilježavanje jučerašnjeg dana proteklo je radno (na spašavanju građe), a od direktora Dušana Vržine saznajemo da Arhiv BiH, Arhivističko udruženje BiH i Hrvatski državni arhiv rade na međunarodnom arhivističkom projektu ICARUS.
 
60 GODINA RADA
 
Od v.d. direktora Arhiva Tuzlanskog kantona Selme Isić saznajemo da je prošle sedmice u sklopu održanog savjetovanja arhivskih radnika BiH u Mostaru (4-6. lipnja), izložba, na kojoj su tri arhiva obilježila 60 godina rada (Arhiv TK, Kantonalni arhiv Travnik i Arhiv HNŽ-a), bio i njihov doprinos obilježavanju Međunarodnog dana arhivâ.
 
Međunarodno arhivsko vijeće broji preko 1500 institucionalnih članova u 195 zemalja svijeta, a među njima su i Arhiv BiH (član "A" kategorije u kojoj su nacionalni arhivi), zatim Arhivističko udruženje BiH (član "B" kategorije u koju su svrstana nacionalna udruženja arhivista svijeta) i neki arhivi u kategoriji gradskih i regionalnih arhiva.
 
An. Š. 


(Oslobođenje, utorak 10. juni/lipanj 2014., str. 28)
 
Delegacija Centra za islamske rukopise iz Velike Britanije posjetila Historijski arhiv Sarajeva PDF Ispis E-mail
Utorak, 10 Juni 2014 09:27
Delegacija Centra za islamske rukopise iz Velike Britanije posjetila je danas Historijski arhiv Sarajeva povodom Međunarodnog dana arhiva.

- Historijski arhiv Sarajeva posjeduje izuzetnu kolekciju rukopisa te rukopisne i dokumentarne građe iz osmanskog perioda, a razlog posjete je da oni vide u kakvom su stanju naši rukopisi. Inače, mi smo jedna od rijetkih institucija koja posjeduje ovakvu građu - kazao je Agenciji Fena direktor Historijskog arhiva Sarajevo Sejdalija Gušić.
  
alt

Naglasio je da u okviru orijentalne zbirke posjeduju oko 1.100 rukopisnih kodeksa s preko 1.600 rukopisnih djela koji potiču od 15. do 19. stoljeća, odnosno perioda kada se u BiH koristio staro-turski jezik i arapsko pismo.
 
alt

Gušić ističe da u sklopu ovih zbirki posjeduju i više od 50 rukopisa koji su na bosanskom jeziku pisani arapskim pismom.
  
alt

Dodao je da su u proteklom periodu digitalizirali većinu tih rukopisa te ih objavili u dva kataloga rukopisa u skladu s naučnim standardima.

- U pripremi je i treći svezak tih kataloga da bi na određeni način zaokružili obradu tih rukopisnih knjiga te da bi bili dostupni široj naučnoj i kulturnoj javnosti za korištenje i dalju obradu - objasnio je.
  
alt

Gušić navodi da rukopisna zbirka obuhvata sve segmente naučnih oblasti iz tog perioda kao što su filozofija, matematika i astronomija te nauke o Kur'anu. Također, posjeduju i djela iz književnosti, odnosno proze i poezije.

- U narednom periodu pokušat ćemo da određene rukopise, koji svojom starošću i ljepotom zaslužuju, restauriramo i konzerviramo. Neki od naših rukopisnih knjiga spadaju u remek-djela kaligrafije koje ljubomorno čuvamo - kazao je.

Direktor Centra za islamske rukopise Velike Britanije Davidson MacLaren kazao je za Agenciju Fena da ovaj centar ima dva cilja, prvi je promocija islamske kulture rukopisa, a drugi podsticanje istraživanja koji se tiču islamskih rukopisa.
 
alt

- Naš upravni odbor se sastaje nekoliko puta godišnje u različitim dijelovima svijeta i sasvim je prirodno da smo za ovaj sastanak izabrali Sarajevo jer je ovaj grad prijestolnica islamske kulture u Evropi - kazao je.

Naglasio je da će pokušati uspostaviti komunikaciju s bh. institucijama koje se bave sličnim poslovima i koji posjeduju rukopisne zbirke.

- Također nam je cilj da vaše rukopise i saznanja o tim zbirkama kroz naše programe učinimo dostupnim široj javnosti - podvukao  je.
  
alt

Pored Historijskog arhiva Sarajevo, predstavnici Centra za islamske rukopise posjetili su danas i Gazi Husrev-begovu biblioteku, Bošnjački institut, Orijentalni institut i Univerzitetsku biblioteku.

Sjedište ovog centra se nalazi u Cambridgu u Velikoj Britaniji, ali imaju 300 članova iz cijelog svijeta što ih čini međunarodnom organizacijom.

(Vijesti.ba/Fena)
 
Međunarodna konferencija "Arhivi u kriznim vremenima" PDF Ispis E-mail
Utorak, 20 Maj 2014 13:31
U Termama Čatež u Sloveniji je 15. i 16. maja ove godine održana međunarodna konferencija i okrugli sto "Arhivi u kriznim vremenima" u organizaciji Arhivističkog društva Slovenije, Hrvatskog arhivističkog društva, Arhivističkog udruženja/udruge Bosne i Hercegovine te Društva arhivskih radnika Vojvodine.
  
alt
  
Na konferenciji su svoje radove prezentirali dr sc. Izet Šabotić iz Arhiva tuzlanskog kantona (Recesijski uticaj na marginalnost arhivskih ustanova u BiH) i v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo mr Sejdalija Gušić (Požar u državi, kriza u Arhivu). 


 
U Brusa bezistanu otvorena izložba "Komercijalno oglašavanje u sarajevskoj štampi (1880-1943) PDF Ispis E-mail
Srijeda, 07 Maj 2014 08:50
"Komercijalno oglašavanje u sarajevskoj štampi (1880-1943)" naziv je izložbe autora Velida Jerlagića, arhiviste Historijskog arhiva Sarajevo, koja je otvorena jučer u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva.

Postavka donosi pregled reklamiranja različitih firmi, agencija i djelatnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća u Sarajevu, otvarajući pogled u načine i razvoj kvalitete oglašavanja u tom istorijskom periodu.
   
alt

Štamparije, pomorski transport, trgovačke agenture, građevinski materijali, bankarstvo, građevinsko poduzetništvo, hoteli i restorani, zanati, bravari, cvjećari, kamenoresci, proizvodnja pića i hrane, obućari te pekari, samo su neki od brojnih subjekata čiji su se oglasi našli u tadašnjim dnevnim novinama i periodici.

Autor izložbe je, pozdravljajući prisutne, naglasio da postavka predstavlja veliki doprinos istraživanju Sarajeva s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Postavka pokazuje i velike razlike u nekadašnjem i sadašnjem oglašavanju.

Na izložbi je također moguće vidjeti kako se kroz 80 do 100 godina razvijala privreda u BiH. Nisu se samo lokalni ljudi oglašavali, već su biznise otvarali ljudi iz cijele Austrougarske monarhije, pa i okruženja.

Izložba zorno pokazuje i multietničnost Sarajeva. Za ovu postavku istraženo je oko 5.000 reklama, dok je za postavku odabran samo manji dio koji najbolje govori o prošlosti Sarajeva.

Neki od brendova koji su se tada oglašavali nastavili su djelovati i nakon Drugog svjetskog rata. To su firme koje su opstale toliko decenija, a danas su ugašene ili su na tom putu.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Sejdalija Gušić ocjenjuje da je arhivska građa memorija društva i zajednice te bitan dokaz njenog identiteta. Smatra da je 66. godišnjica Arhiva prilika da se naglasi značaj očuvanja arhivske građe kao kolektivne memorije nacija i društva, ali i ohrabri javnost i pojedince da prvi put konsultuju i koriste arhivsku građu.

"Historijski arhiv u svojim fondovima i zbirkama - njih 658 s oko 11.000 dužinskih metara arhivske građe privilegirano čuva povijest Sarajeva i BiH od 16. do kraja 20. stoljeća", kazao je Gušić.

Izložba će biti otvorena do 16. maja ove godine.
 
51.919 Sarajlija iz 1910. godine na internetu PDF Ispis E-mail
Srijeda, 16 April 2014 11:26
Okončan jedinstven projekt Historijskog arhiva Sarajevo: dvoje arhivista pet godina prepisivalo je podatke iz popisa obavljenog u BiH za vrijeme vladavine Austro-Ugarske.

Gdje je u vrijeme popisa stanovništva 1910. godine živio veliki književnik Isak Samokovlija? To je bilo u Hadži Sulejmanovoj ulici na broju 22, u Sarač Ismailovoj mahali. U istoj mahali, ali u ulici Banjski brijeg, vlasnik kuće bio je Josip Štadler, vrhbosanski nadbiskup, u kojoj su stanovali neki zaposlenici Katoličke crkve. Isak Samokovlija je stanovao sa ocem Mojseom Isakom Samokovlijom u kući čija je vlasnica bila Sara Perera. Mojse je tada imao 47 godina, bio je vlasnik trgovine, a Isak je imao 21 godinu i u vrijeme popisa nalazio se na studijama u Beču.

Dr. Safvet-beg Bašagić, jedan od najvećih bh. intelektualaca i jedna od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti, te začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka, istaknuti pjesnik, prevoditelj, historičar, političar, predsjednik Bosanskog sabora, tada je stanovao u mahali Mimar Sinana, ulica Sunullah-efendijina br. 12, koja je inače zahvatala više sarajevskih mahala. Imao je 40 godina u vrijeme popisa, a u popisnom listu je stajalo 42, s napomenom- odoka, pisalo je da je književnik, narodni poslanik i zemljoposjednik, bez kmetova. Njegovo vlasništvo je činio jedan čifluk. Zajedno sa njim u kući, čija je vlasnica bila Habiba Neretljak, stanovala su mu i braća Teufik-beg, Muhamed-beg i Osman-beg, kao i sestra Kana. iz popisnog lista se vidi da su Bašagići imali poslugu: Mustafu Slinića, Muharema Muzaferovića i Zlatku Arnautović.
     
alt
    
Za razliku od Safvet-bega Bašagića, Nura-hanuma Fadilpašić, udova prvog sarajevskog gradonačelnika Mustaj-bega Fadilpašića, koja je poticala iz poznate porodice Gradaščević, bila je vlasnica 917 čifluka. Smatrali su je najvećim zemljoposjednikom u BiH. Tada je imala 62 godine i živjela je sa sinovima Sadik-begom i Fadil-begom. Stanovala je u kući koja je bila njeno vlasništvo, u ulici Filipović obala, mahala Čoban Hasan, u kojoj je tada živio, ali u ulici Skenderija 13, Ćiro Truhelka, upravnik Zemaljskog muzeja. Vlasnik kuće u kojoj je stanovao Truhelka, inače rođen 1. februara 1865. u Osijeku, bio je Halid-beg Hrasnica. Truhelka je živio sa majkom Marijom, suprugom Danicom, sinom Branimirom i kćerkom Agatom.

Na potpuno drugom dijelu Sarajeva, stanovao je mladi Gavrilo Princip, dakle, u mahali Ćemal-beg, II gradski kotar (Koševo), ulica Jezero br. 10. U popisnom listu stoji da je 15-godišnji Gavrilo, koji će četiri godine kasnije postati planetarno poznat nakon što je izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, bio posteljaš. Iznajmljivao je samo jedan krevet u stanu čiji je vlasnik bio Aćim Božić, bakalin, rodom iz Glamoča. Sa gimnazijalcem Gavrilom posteljaš u sobi je bio 12-godišnji Nikola Princip, učenik Trgovačke škole. ‘’Ne piše u popisnom listu da li su bili u rodu i šta’’, kaže nam arhivista Fuad Ohranović iz Historijskog arhiva Sarajevo. Zajedno sa Almirom Alibašić- Fideler, koja je trenutno na porodiljskom bolovanju, Ohranović je od 2009. unosio podatke vezane za popis 1910. godine.

Pet godina prepisivanja

‘’Kolegica je to počela sama raditi, onda sam se i ja priključio, da bi na kraju sam završio. Sve je trajalo punih pet godina’’, kaže Ohranović. U međuvremenu su priredili i izložbu posvećenu tom popisu, prema kojem je sarajevsko okružje 1910. godine imalo 288.061 stanovnika. ‘’Prebacili smo u elektronsku formu podatke zapisane rukom o 51. 919 stanovnika Sarajeva. Dakle, u pitanju je samo uže gradsko jezgro, koje su činili Čaršija, Koševo, Bjelave, Kovači, Grad, Hrvatin, Bistrik- Čobanija’’, navodi Ohranović, napominjući da se svaki od tih sedam sarajevskih kotara ili rejona sastojao od mahala, a mahale, opet, od ulica. Grad Sarajevo je imao svoj poseban statut i bio izdvojen iz nadležnosti Kotarskog ureda i Okružne oblasti Sarajevo, koja je obuhvatala i Višegrad, Rogaticu, Foču, Visoko, Hadžiće…Prema ovom popisu, najviše stanovnika živjelo je na Koševu (9.519), a najmanje u petom kotaru Grad (Kastel)- 3.622.

Ohranović ističe da je to bio četvrti popis stanovništva za vrijeme Austro- Ugarske. Prvi je bio 1879, pa 1885, pa 1895, a ovaj iz 1910. bio je najdetaljniji. Obavljen je 10. oktobra, umjesto u aprilu, kako je prvobitno planirano, zbog izbora za Sabor i da se ne bi nanijela šteta poljskim radovima. Podaci su upisivani u posebne kućne liste s 36 rubrika. Zanimljivo je da one nisu bile jednake. Samo u Sarajevu, Bihaću, Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci i u Travniku korišten je isti obrazac. Naš sagovornik nije upoznat s tim kakvo je stanje ove popisno-arhivske građe u drugim spomenutim gradovima, jedino zna da je tuzlanska, nažalost, izgorjela u Drugom svjetskom ratu. No, izvjesno je: nakon što su Almira Alibašić- Fideler i on završili svoj dio posla, slijedi programsko sređivanje podataka, nakon čega će svako moći ući u ovu interesantnu bazu.

Prilog za porodično stablo

‘’Prvi put u BiH imamo mogućnost da klikom dođemo do podataka o svojim precima: gdje su živjeli, s kim, šta su posjedovali, čime su se bavili, kakvo im je bilo bračno stanje, vjerska pripadnost, materinski jezik, pa čak ima i rubrika o tjelesnom stanju. Mnogi će saznati nešto više o porodičnom stablu, a najviše će biti obradovani istraživači austrougarskog perioda’’, govori Ohranović. 

Zašto nisu skenirali liste, ne bi li bilo jednostavnije? ‘’Nama je bilo važno doći do tačnog sadržaja popisnih listova, a kada imate rukopis onda je to veći problem’’, kaže Ohranović, napominjući da se tadašnje stanovništvo dijelilo na bosanskohercegovačke pripadnike, i njih je bilo najviše, 33.573, zatim na državljane kraljevina i zemalja zastupanih u Carevinskom vijeću- Austrija (8.595), na državljane zemalja ugarske svete krune (8.191) i na inozemce (1.560). ‘’Popisivači su upisivali onako kako su čuli, pa nije bilo uvijek jednostavno odgonetnuti o čemu je riječ. Zato smo ponegdje i napisali dva, tri moguća naziva nekih gradova. Inače, posebno kada je u pitanju domaće stanovništvo, za starosnu dob popisnika se često kaže otprilike’’, ističe Fuad Ohranović, koji ne zna kada će se ovi podaci naći u virtualnom svijetu. Od para zavisi. U najboljem slučaju, moglo bi biti za nekoliko mjeseci.

Ohranović vraća na police kućne listove, a na vrhu ostavlja onu s Gavrilom Principom: ‘’On se sada najviše traži’’, smije se arhivista.

(Edina Kamenica)                          
 
 
«Početak«123456789»Kraj»

Stranica 1 od 9

Nacionalni spomenik BiH

(15. juli 2009. godine)

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH na svojoj 45. sjednici donijela je odluku o

proglašenju pokretnog dobra - Fondovi i zbirke JU Historijski arhiv Sarajevo nacionalnim spomenikom BiH.

Prema odredbama Zakona o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Službene novine FBiH, br. 2/02, 27/02 i 6/04), nacionalni spomenici uživaju najviši stepen zaštite, a za implementaciju odluka Komisije odgovorni su federalni organi vlasti. U slučaju pokretnog dobra, u koje spadaju Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo, nadležno je Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Preuzmi dokument

Razglednice Sarajeva

pano_5_small.jpg