U Brčkom održano Savjetovanje arhivskih radnika BiH

Od 6. do 8. maja/svibnja 2018. godine je u u organizaciji Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine i Odjeljenja za javni registar – Službe za arhiv Vlade Brčko distrikta BiH, u Brčkom održano Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine.

Savjetovanje je imalo međunarodni karakter obzirom na učešće kolega iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Turske, i imalo je dva panela: “Arhivsko zakonodavstvo” i “Prostorni kapaciteti arhivskih ustanova”.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo su sa svojim referatima u prvom panelu učestvovali Džemila Čekić (Zakon o arhivskoj djelatnosti – provedbeni propisi)“, Almira Alibašić-Fideler (Arhivska građa kao kulturno dobro/baština u kontekstu Zakona o arhivskoj djelatnosti u Kantonu Sarajevo), Haris Zaimović (Baštinsko i arhivsko zakonodavstvo u Kantonu Sarajevo: iskorak ka boljem pozicioniranju i prepoznavanju institucije arhiva i arhivske djelatnosti), te Aleksandra Pijuk-Pejčić (Preuzimanje arhivske građe između teorije i prakse).

U drugom panelu o prostornim kapacitetima svoje radove su izlagali Fuad Ohranović (Problematika smještajnih kapaciteta Historijskog arhiva Sarajevo – sadašnjost i perspektive), Admir Nezirović (Depo prostor Vrbanjuša, te Sejdalija Gušić (Kako smo se/su nas selili). Savjetovanju su prisustvovali i kolege Jasmin Turčalo i Amina Medić.

U organizaciji domaćina učesnici su obišli muzej “Fondacija Legat Ekmečić” u Brčkom, potom franjevački samostan u Dubravama zajedno sa muzejem i galerijom, te Konak Zaimovića u Zoviku.


Svečanom akademijom i izložbom obilježena 70. godišnjica Historijskog arhiva Sarajevo

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je jučer, 3. maja 2018. godine, održana svečana akademija povodom 70. godišnjice Historijskog arhiva Sarajevo, te prigodna izložba “Biseri iz fondova i zbirki Historijskog arhiva Sarajevo”. 

Svečano obilježavanje godišnjice Arhiva i izložbu otvorio je Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, dr. Denis Zvizdić, a akademiji su prisustvovali predstavnici institucija u BiH, međunarodnih organizacija, diplomate i predstavnici arhiva iz BiH, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Na akademiji je istaknuto da arhivska građa broji 11 dužnih kilometara i obuhvata period od 15. stoljeća do danas. Najstarija građa datira iz osmanskog perioda, a u okviru Orijentalne zbirke sačuvano je 14.000 arhivskih jedinica te time ona spada u najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe u jugoistočnoj Evropi.

Direktor arhiva Fuad Ohranović je istakao da se u Arhivu, čija se građa danas nalazi na tri lokacije , čuva historija Sarajeva i Bosne i Hercegovine, te je svjedokom postojanja ljudi i institucija decenijama i stoljećima nakon njihovog odlaska ili prestanka rada.

“Arhiv je prozor u prošlost za naše potomke, zadaća nam je da to sačuvamo za njih, ponudimo im mogućnost da uče iz naše prošlosti te da na taj način biraju puteve dobra, a izbjegavaju ono što je loše”, rekao je Ohranović.

Blago koje čuva Historijski arhiv Sarajeva proglašeno je nacionalnim spomenikom 2009. godine, a da bi ono bilo sačuvano direktor je rekao da je potrebna podrška svih nivoa vlasti.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je podsjetio okupljene da Sarajevo uprkos teškim periodima, najdužoj opsadi u modernoj historiji ratovanja, razaranju, paljenju i urbicidu uspjelo da sačuva vrijednu arhivsku građu.

Već 70 godina vrijedni i stručni zaposlenici Historijskog arhiva, vrijedni čuvari naše memorije i istine skupljaju, sređuju i čuvaju arhivski materijal i pružaju mogućnost za proučavanje kako bi nam stvarne činjenice i relevantne pouke iz historije bile temelj za valorizaciju vrijednosti na kojima trebamo graditi našu budućnost. U današnje vrijeme kada svjedočimo kada se od zlonamjernih i onih koji žele da obrišu našu prošlost, mnoge istine dovode u pitanje i želi se pocijepati tkanje jedinstvene bh. tapiserije naroda, običaja, kultura i civilizacija, izuzetno je važno pravilno i istinito interpretirati, čuvati i sačuvati historijske činjenice i historijsku građu”, rekao je Zvizdić.

Zbog važnosti te građe, kazao je, ne može i ne treba biti smještena na tri lokacije, te je pojasnio da je neophodno uložiti potreban napor da arhiv u narednom periodu ima samo jednu adresu.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić je naglasio kako je Historijski arhiv jedna od najstarijih specijaliziranih institucija u Sarajevu i BiH.

“O njegovom značaju govori i podatak da je 1986. godine proglašen ustanovom od posebnog društvenog interesa, a 1988. godine dobio je Šestoaprilsku nagradu” – kazao je.

Arhivski savjetnik i nekadašnji direktor Arhiva mr Sejdalija Gušić je istakao važnost arhiva citirajući Winstona Churchilla, koji je tokom Bitke za Britaniju shvatao važnost arhiva i njihove zaštite, te je usporedio odbranu zemlje sa odbranom kolektivnog pamćenja.

Pored obraćanja istaknutih dužnosnika, svečanu akademiju uveličali su recitali poezije, te sevdalinke „S one strane plive“, “Kraj tanana šadrvana” i “Kad ja pođoh aman na Bembašu” u izvedbi mladog Jusufa Brkića. Prikazan je i 15-minutni dokumentarni film o Arhivu u produkciji TVSA,

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo je direktor Ohranović povodom obljetnice dodijelio zahvalnice Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo – ministru Mirvadu Kuriću, Muzeju Sarajeva – direktoru Mirsadu Avdiću, Gazi Husrev-begovoj biblioteci, ambasadi Kraljevine Španije u BIH – nj.e. ambasadoru Juan Bosco Gimenez Sorianu, javnom preduzeću BH Pošta, Kantonalnoj televiziji TVSA, te federalnoj novinskoj agenciji FENA.


Rukopisi Laure Papo Bohorete predstavljeni u Arhivu Republike Slovenije

U Ljubljani, je 26. 04. 2018. godine održana promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo – “Rukopisi Laure Papo Bohorete”.

Na promociji su govorili dr. Bojan Cvelfar, direktor Arhiva Republike Slovenije, dr. Cecilija Prenz Kopušar sa Univerziteta u Trstu i mr sc. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo .

 

 


Arhivisti HAS-a na konferenciji u Radencima

Od 11. do 13. aprila/travnja se u Radencima u Sloveniji održava tradicionalna međunarodna konferencija “Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja”. Konferencija se tematski primarno bavi dostupnošću, korištenjem i digitalizacijom arhivskog gradiva. Prezentacije, referati i predavanja na konferenciji tretiraju arhivsku teoriju i praksu, stvaraoce arhivske građe, stručne standarde opisa arhivskog gradiva te objavljivanje i davanje u korištenje istog.

Na konferenciji učestvuju izlagači iz Njemačke, Švicarske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Rumunije i Južnoafričke Republike.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo učestvuju četiri izlagača: direktor Fuad Ohranović (Fond Laure Papo Bohoreta- projekat publikacije i digitalizacije arhivske građe), arhivski savjetnik Sejdalija Gušić (Lični fond Mustafa Mulalić- je li bio pod embargom), viši arhivist Haris Zaimović (Sarajevska gradska uprava u fondovima Historijskog arhiva Sarajevo – presjek organizacije i djelovanja lokalne gradske uprave na području Sarajeva) te viši arhivist Aleksandra Pijuk-Pejčić (Značaj odabiranja arhivske građe i izlučivanja registraturne građe).

Prilikom otvaranja konferencije, minutom šutnje, odata je počast nedavno preminulim kolegicama arhivistkinjama, Mileni Gašić iz Historijskog arhiva Sarajevo i Metki Bukošek iz Zgodovinskog arhiva Celje.

Konferencija se održava u organizaciji Pokrajinskog arhiva Maribor.


U slovenskom Celju predstavljeni “Rukopisi Laure Papo Bohorete”

U prostorijama Historijskog arhiva Celje (Zgodovinski arhiv Celje) su u utorak, 10. aprila/travnja 2018. godine promovisana izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”.

Borut Batagelj, direktor celjskog Arhiva, prisutne je upoznao s izlaganjem gostiju iz Sarajeva, a o objavljivanju rukopisa sarajevske sefardske spisateljice detaljnije su govorili direktor sarajevskog arhiva Fuad Ohranović i arhivski savjetnik Sejdalija Gušić.


Dodijeljena zahvalnica dr sc. Andreju Rodinisu

U četvrtak, 5. aprila 2018. godine je u sklopu promocije izdanja Historijskog arhiva Sarajevo, a povodom nadolazećeg obilježavanja 70-godišnjice Historijskog arhiva Sarajevo, dodijeljena zahvalnica dr sci. Andreju Rodinisu, arhivskom savjetniku i istaknutom članu arhivističke zajednice BiH, za podršku radu naše ustanove i uspješnu saradnju na zajedničkim projektima.

dr sci. Andrej Rodinis rođen je u Sarajevu 1976. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu. Na Odsjeku za komparativnu književnost i informatologiju – grupa arhivistika – Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2000. godine, na odsjeku za informacijske znanosti istog fakulteta magistrirao 2004. godine, te doktorirao 2009. godine. Od 2000. do 2005. godine bio je arhivist u Arhivu Federacije, da bi od 2005. do 2018. godine bio uposlenik Arhiva Bosne i Hercegovine, gdje je radio na sređivanju, obradi i objavljivanju arhivske građe, a obavljao je i dužnost zamjenika direktora Arhiva BiH.

Promovisana prva knjiga nove edicije izdanja HAS-a

Foto: RadioSarajevo.ba

Promocija posebnog izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Zapisnici sarajevskog gradskog zastupstva (1878-1881)” priređivača višeg arhivista Harisa Zaimovića upriličena je danas u Sarajevu.

Napomenuvši da se ove godine navršava 140 godina od formiranja moderne gradske uprave u Sarajevu dolaskom Austro-Ugarske monarhije, te da ova edicija počinje s prvim zapisnicima prvog saziva Gradskog zastupstva Sarajeva, Zaimović je istakao da su time otvorena vrata istraživanju i objavljivanju izvora iz arhivskih fondova gradske uprave u zadnjih 140 godina.

“Prije tačno 140 godina Bosna i Hercegovina je odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine izašla iz državnog ustroja Osmanskog carstva te ušla u sastav Austro-Ugarske monarhije. Nova uprava je najveću pažnju pridavala reformi i preustroju upravnog aparata, s ciljem stabilizacije odnosa unutar zemlje i uspostavljanja novog državnog poretka. Gradska uprava Sarajeva je tek pod austrougarskom upravom postala jedan od važnih činilaca u razvitku grada. Historijski arhiv Sarajevo predstavlja prve zapisnike prvog gradskog zastupstva, odnosno početak izgradnje moderne gradske uprave, koja u ovoj godini obilježava 140 godina postojanja, kontinuiteta i djelovanja, o čemu svjedoči i Historijski arhiv Sarajevo objavljivanjem vrijedne arhivske građe čineći je pritom dostupnom za građane i istraživače. Radi se o prvorazrednoj arhivskoj građi koja prikazuje kontinuitet djelovanja gradske uprave, ali i svakodnevnicu Sarajeva i njegovu cjelokupnu društvenu historiju” – kazao je Zaimović.

Navodeći da je teško odrediti koji je bio najplodonosniji period grada Sarajeva jer se ono tokom 40 godina austrougarske uprave mijenjalo i postajalo novi grad, ali i nakon 1945. godine, kada počinje period intenzivne obnove i izgradnje a posebno preporoda grada od 1978. do 1984. za XIV. Zimske olimpijske igre.

Direktor Arhiva Fuad Ohranović je naglasio da ova knjiga predstavlja početak nove edicije pokrenute povodom 70 godina postojanja i rada Arhiva, a u sklopu koje će biti objavljivana arhivska građa koja se odnosi na gradsku upravu u periodu od 1878. do 1990-ih. 

Promocija je održana u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić.


Studenti Univerziteta u Zenici posjetili arhiv

Studenti i profesori Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici su u srijedu, 4. aprila posjetili naš Arhiv.

Studijski posjet zeničkog fakulteta Arhivu predvodili su rektor Univerziteta u Zenici prof. dr Damir Kukić, šef Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta prof. dr Esad Delibašić, te prof. dr Edin Tabak, prof. dr Lejla Kodrić-Zaimović (Filozofski fakultet Sarajevo), doc. dr Mirza Džananovic i Narcisa Puljek-Bubrić iz Bosnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića.

Arhiv, arhivske fondove i zbirke studentima su predstavili direktor Arhiva mr sc. Fuad Ohranović, te viši arhivisti Haris Zaimović i Atif Mušinović.


U Trogiru održani 4. dani ICARUS-a i EURBICA konferencija

U Trogiru, Hrvatska, od 14. do 16. marta održani su 4. dani ICARUS-a i EURBICA konferencija. Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u konferenciji je učestvovao direktor Fuad Ohranović sa izlaganjem “Publikacija i digitalizacija kulturnog naslijeđa bosanskih Jevreja – fond “Laura Papo Bohoreta”. Na konferenciji su učestvovali brojni predstavnici Arhiva zemalja EU i regiona.

Tema konferencije bila je “Evropski arhivski pejzaž: Iskorak ka novim horizontima”. Riječi dobrodošlice učesnicima su uputili Vlatka Lemić (ICARUS HR), Deborah Jenkins (EURBICA), Marina Grgičević (DAST, Croatia), Dinko Čutura (HDA, Croatia),  i Thomas Aigner (ICARUS).


U sklopu manifestacije “Dani Isa-bega Ishakovića” prikazana izložba Historijskog arhiva Sarajevo

U okviru manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018”, pored zbornika “Isa-beg Ishaković i njegovo vrijeme”, u sarajevskoj Vijećnici je u petak, 2. marta 2018. predstavljena i izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, autora arhivista Velida Jerlagića.

Ranije istog dana upriličena je i simbolična historijska šetnja i posjeta objektima iz Vakufname Isa-bega Ishakovića, osnivača grada Sarajeva: Bentbaša, Baščaršijski trg, Kolobara han i Careva džamiju.

Organizator manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018” je Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković, uz pokroviteljstvo Gradske uprave i u suradnji sa i Historijskim arhivom Sarajevo i JU Muzej Sarajevo.

Prisutnima su se obratili gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enes Pelidija, predsjednik udruženja “Isa-beg Ishaković” Elvis Pivić, i direktor Historijskog Arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

– Historijski arhiv Sarajevo vezan je za historiju ovog grada i veliko nam je zadovoljstvo da se ove godine kada obilježavamo punih 70 godina rada i djelovanja nalazimo na ovom mjestu, jer bez arhiva i dokumenata nema države, a nema ni historije – kazao je direktor Ohranović.

Vakufnama Isa-bega Ishakovića o osnivanju njegovih zadužbina napisana je 1462. godine, čime je zapravo počelo urbano formiranje gradskog tkiva Sarajeva.