Author: admin

Historijski arhiv Sarajevo i Gazi Husrev-begova biblioteka potpisali Memorandum o saradnji

  By Vijesti

Historijski arhiv Sarajevo i Gazi Husrev-begova biblioteka su u utorak, 23. 1. 2018. godine potpisali Memorandum o saradnji kojim je formalizirana dugogodišnja uspješna saradnja između dvije važne kulturne institucije koje baštine i čuvaju vrijednu arhivsku i bibliotečku građu. Gazi Husrev- begova biblioteka ima iza sebe 481 godinu rada, dok će Historijski arhiv Sarajevo ove godine obilježiti jubilarnih 70 godina rada i postojanja.

Potpisani Memorandum ima za cilj promoviranje naučno-istraživačke i stručne saradnje između dvije institucije, te saradnju na realizaciji naučno-istraživačkih projekata kojima je predmet proučavanja historija Bosne i Hercegovine.

Historijski arhiv Sarajevo i Gazi Husrev-begova biblioteka će sarađivati u apliciranju za pristup fondovima namijenjenim naučno-istraživačkom radu i organizaciji naučnih simpozija, kulturnih manifestacija, edukacija, susreta, izložbi, promocija i sličnih događaja.

Memorandum čiji su tekst potpisali direktori Osman Lavić i Fuad Ohranović možete preuzeti ovdje.

Studentska posjeta Historijskom arhivu Sarajevo

  By Vijesti

Studenti II godine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju, Katedra za arheologiju i Odsjek za orijentalnu filologiju, koji pohađaju nastavu u okviru izbornog predmeta Arhivistička istraživanja posjetili su Historijski arhiv Sarajevo 9. i 11. januara 2018. godine u pratnji predmetnog nastavnika doc. dr. Amira Duranovića.

Svrha posjete bila je praktično upoznavanje sa funkcioniranjem jedne arhivske ustanove, njenim fondovima i zbirkama, te mogućnostima korištenja arhivske građe za istraživanja.

Studentima su prezentirani najzačajniji dokumenti i rukopisi Arhiva, te programske aktivnosti koje se rade sa ciljem prezentiranja arhivske građe i educiranja javnosti o značajnim historijskim trenucima naše domovine Bosne i Hercegovine.

Domaćini posjete bili su direktor Fuad Ohranović, te viši arhivisti Atif Mušinović, Haris Zaimović i Saša Beltram.

HAS na 6. ZAD-u

  By Vijesti

Šesti Zagrebački arhivski dan (ZAD-dan) pod nazivom Arhivi prošlosti za arhive budućnosti, održan je 7. i 8. decembra / prosinca 2017. godine u Zagrebu. To je regionalni znanstveno-stručni skup koji se tradicionalno održava od 2004. godine u Zagrebu.

Ovaj međunarodni dvodnevni program sadržavao je prezentacijska izlaganja, video projekcije, diskusijske panele i radionice putem kojih su izlagači razmatrali aktualna stručna pitanja grupirana u četiri tematske cjeline :

  • Arhivski fundus u doba tranzicije – izazovi moderne povijesti
  • Dostupnost gradiva – između prava i mogućnosti
  • Izazovi digitalnoga doba – nova pravila, novi arhivi, nove discipline
  • Baština, lijepa naša! – promocija i upravljanje

Na 6. ZAD-danu predstavili su se i primjeri uspješne međuinstitucionalne suradnje s područja šire regije.
Iz Bosne i Hercegovine učestvovali su četiri izlagača: Elma Hodžić iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, Andrej Rodinis iz Arhiva Bosne i Hercegovine, Feđa Kulenović s Filozofskog fakulteta u Sarajevu te Haris Zaimović iz Historijskog arhiva Sarajevo.

Kolega viši arhivist Haris Zaimović izlagao je temu pod naslovom „Skupština Grada Sarajeva – temelj za razumijevanje funkcioniranja gradske uprave u drugoj polovini 20. stoljeća“.

 Više o samom savjetovanju na: http://www.z-a-d.net/zad-dan/

 

“Pečati sa bujuruldija” u galeriji općine Novi Grad

  By Vijesti

Povodom obilježavanja 70 godina postojanja Arhiva BiH čime su udareni temelji arhivskoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini, u galeriji Općine Novi Grad Sarajevo je u četvrtak, 7. decembra/prosinca 2017. otvorena izložba “Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika” koja je proizvod saradnje Historijskog arhiva Sarajevo i Državnog arhiva u Dubrovniku. Autori izložbe su dr. Vesna Miović, mr. Sejdalija Gušić i Atif Mušinović. Izložba će trajati do 14. decembra/prosinca 2017. godine.

Izložba “Kubure” u Muzeju Sarajeva

  By Vijesti

Povodom Dana državnosti BiH, u sarajevskom Brusa bezistanu (Muzej Sarajeva) će sutra, u petak 24. novembra/studenog 2017. godine u 14h biti svečano otvorena izložba “Kubure” iz kolekcije starog oružja Muzeja Sarajeva. Izložba će trajati 7 dana.

HAS na međunarodnom kongresu u Istanbulu

  By Vijesti

U dvorani Haliç u Istanbulu, Turska, se od 20. do 24. novembra/studenog održava Drugi međunarodni arhivski kongres zemalja koje su pripadale Osmanskom carstvu (2nd International Archive Congress on Ottoman Lands). Teme su vezane za historiju i arhivsku građu osmanskog perioda. Iz Bosne i Hercegovine na kongresu učestvuju Historijski arhiv Sarajevo, Orijentalni institut, Institut za historiju i Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u radu konferencije učestvuje direktor Fuad Ohranović sa radom “Osmansko naslijeđe u Bosni i Hercegovini – Šerijatski sud Sarajevo (1878-1916.)”

Na kongresu radove prezentira oko 150 izlagača na 36 panela. Jedan od organizatora kongresa je Državni arhiv Turske, a događaj se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Turske.

Izdanje rukopisa Bohorete promovisano u Zagrebu

  By Vijesti

(Foto: AA)

U Državnom arhivu u Zagrebu predstavljeno je trodijelno posebno izdanje “Laura Papo Bohoreta – rukopisi” Historijskog arhiva Sarajevo i Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Laura Papo Bohoreta sefardska je književnica, spisateljica, prevoditeljica i feministkinja koja se bavila istraživanjem prošlosti sefardskih žena u Bosni i Hercegovini.

Predstavljanje u Državnom arhivu u Zagrebu prvo je inozemno predstavljanje ovog djela, nakon promocije održane u junu ove godine u Sarajevskoj vijećnici uz podršku Ambasade Španije. Nakon Hrvatske, promocije će se održati u drugim zemljama, počevši sa Trstom i Italijom.

Direktorica Državnog arhiva u Zagrebu Živana Heđbeli naglasila je kako je Laura Papo Bohoreta prije svega bila građanka Sarajeva, uz to što je bila sefardska Jevrejka i književnica, spisateljica, majka, žrtva Drugog svjetskog rata i jedna od prvih feministica na Balkanu.

Knjiga je nastala nakon digitalizacije Bohoretinog gradiva koje je pohranjeno u Historijskom arhivu u Sarajevu. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva u Sarajevu, kazao je kako je fond Laure Papo Bohoreta u arhiv došao 1961. godine otkupom od njene sestre.

“Fond Laure Papo Bohoreta je jedan od značajnijih u Historijskom arhivu u Sarajevu. Značajan je zato što je Laura Papo pisala i govorila jedan jezik kojega danas nažalost ne govori puno ljudi, to je judo espagnol”, kazao je Ohranović.

U razdoblju između 2015. i 2017. godine Historijski arhiv i Filozofski fakultet u Sarajevu izdali su tri sveske rukopisa poznate sefa književnice Laure Papo Bohoreta povodom obilježavanja 450. godišnjice dolaska Sefarda na Balkan, s tim da je svake godine izdavan po jedan tom rukopisa.

(Izvor: Agencija Anadolija)

Promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo u Zagrebu

  By Vijesti

Povodom 450-te godišnjice dolaska Sefarda na Balkanski poluotok će u srijedu, 15. novembra/studenog 2017. godine u Zagrebu biti održana promocija trodjelnog izdanja rukopisa Laure Papo Bohorete, izdatog u Saradnji sa Filozofskim fakultetom UNSA i Ambasadom Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini u periodu 2015-2017.

Promocija će biti održana u Državnom arhivu u Zagrebu, ul. Opatička 29, s početkom u 12:00 sati.

Na promociji će govoriti dr. sc. Živana Heđbeli, ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu, mr. sc. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, dr. sc. Kotel Da-Don, docent, predstojnik Katedre za judaistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Jagoda Večerina Tomaić, viši predavač na Katedri za judaistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Cecilia Prenc Kopušar, predavač na Univerzitetu u Trstu.

Dan kada je rijeka progutala ćupriju: “Veliki povodanj” iz 1896.

  By Priče iz arhiva

Na današnji dan se navršava 121 godina od katastrofalne poplave, takozvanog “Velikog povodnja” rijeka Drine, Lima, Ćehotine i Rzava, u kojem su teško stradali Foča, Goražde, Višegrad i selo Skelani u općini Srebrenica, te sembersko podrinje od Zvornika do ušća Drine u Savu kod Rače, a jedan grad – Rudo – izbrisan je sa lica zemlje.

Ostalo je zabilježeno kako je rijeka Drina progutala veći dio kasabe Višegrada uz riječne obale, gdje su se nalazili dućani, kafane i naselje Jalija na ušću Rzava u Drinu.

10. novembra ujutro, Drina je već bila toliko nadošla da je prekrila most Mehmed-paše Sokolovića, a iz vodene mase je samo izvirivao kameni dio sofe na kojem se i danas nalaze lapidarni natipisi o podizanju i opravci mosta.

Nivo rijeke je dosegao 16,40 metara, te prekrio most za čitavih 160 centimetara. Kada se voda počela povlačiti 11. novembra, ubrzo se ukazala stara ćuprija, ali bez kamene ograde, koju je bujica odnijela.

Grad Višegrad pretrpio je veliku štetu, voda je odnijela most na Rzavu, a veći dio naselja bio je poplavljen. Pobješnjela bujica rijeke Lima je istog datuma odnijela i staru varošicu Rudo, koja se nalazila na njenoj lijevoj obali.

Od varošice je nakon “Velikog povodnja” uspravno ostao samo minaret džamije Mustafe paše Sokolovića, osnivača ovog gradića.

U Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo pod signaturom ZFR 761-789 nalazi se i album fotografija snimljenih za vrijeme i poslije poplave, a neke od njih Vam predstavljamo povodom obljetnice ove velike prirodne katastrofe.