Author: admin

Otvorena izložba “Bosna i Hercegovina na crtežima”

  By Vijesti

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv Sarajevo je postavio izložbu pod nazivom “Bosna i Hercegovina na crtežima”, autora višeg arhiviste Admira Nezirovića i arhiviste Saše Beltrama.

Eksponati postavljeni na ovoj izložbi su dio Zbirke reprodukcija i crteža Historijskog arhiva Sarajevo. Zbirka reprodukcija i crteža u Historijskom Arhivu Sarajevo je nastala otkupom od pojedinaca i institucija, kao i izdvajanjem iz raznih fondova i zbirki arhiva. Ova zbirka se sastoji od ukupno 404 reprodukcije, odnosno reprodukovane slike i crteža koje iz perioda od 1894. do 1961. godine. Zbirka reprodukcija i crteža sadrži reprodukcije i crteže, koji su nastali u periodu austro-ugarske vladavine, Kraljevine Jugoslavije, tokom II. svjetskog rata i kasnije, za vrijeme socijalističke Jugoslavije. Ova zbirka ima 227 pojedinačnih reprodukcija i 8 mapa (albuma) sa 177 reprodukcija i crteža.

Ovom prilikom smo odlučili izložiti reprodukcije i crteže Vladimira Pintarića i Tomislava Krizmana koje prikazuju motive iz gradova diljem Bosne i Hercegovine. Izloženo je sedam originalnih slika Vladimira Pintarića koje su reproducirane u grafičkoj tehnici “Rasterografija”, koju je i izumio sam Pintarić. Sve izložene slike su nastale 1937. godine. Izložili smo i 28 slika autora Tomislava Krizmana koje su reprodukovane u dubokotisku (bakrotisku) i štampane u tiražu od stotinu luksuznih i i devetsto numerisanih i od umjetnika vlastoručno potpisanih primjeraka na kartonu. Sve ove slike su dio mape pod nazivom “Jugoslavija u slici II – Bosna i Hercegovina” iz 1937. godine.

PINTARIĆ VLADIMIR

Slikar i grafičar (Zagreb, 2. VII. 1918. – 2010.). Akademiju likovnih umjetnosti završio u Zagrebu 1942. godine. Prve samostalne izložbe imao je u Zagrebu 1937. i Beogradu 1938. godine. Dobitnik je medalje i diplome za svoju tehniku “Rasterografija” na svjetskoj izložbi u Parizu, kao i na proslavi 300-godišnjice američke štampe u Bostonu 1938. godine. Učestvovao je na brojnim izložbama grafike u inostranstvu. Dugo je živio i radio u Beogradu, a potom ponovo u Zagrebu gdje je i umro.

KRIZMAN TOMISLAV

Slikar i grafičar (Orlovac, 21. VII. 1882. – Zagreb, 24. X. 1955.). Učio je slikarstvo i grafiku kod Bele Čikoš-Sesije i Mencija Klementa Crnčića u Zagrebu, te studirao na Školi za umjetnost i obrt 1903–07. (F. Myrbach) i Akademiji (W. Unger) u Beču, gdje je došao u dodir s umjetničkom i književnom avangardom, koja je sa secesijom predstavljala otpor akademizmu. Od 1912. predavao je u Obrtnoj školi, a od 1922. do svoje smrti na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je redovni član JAZU (danas HAZU). Jedan je od osnivača društva likovnih umjetnika »Medulić«, te osnivač “Proljetnoga salona” (1916.) i “Djela” – udruženja i zadruge umjetnika za promociju umjetničkog obrta. Uz Crnčića, utemeljitelj je moderne hrvatske grafike. Slikao je u ulju, temperi i akvarelu: mrtve prirode, portrete i krajolike. U duhu secesije i art décoa opremao je i ilustrovao knjige i časopise, radio nacrte za diplome, plakete, kataloge, plakate, porculan i staklo, te scenografiju i kostimografiju dramskih i opernih djela.

Prezentirani najznačajniji dokumenti o ZOI ’84 iz fondova Historijskog arhiva Sarajevo

  By Vijesti

Foto: Klix.ba

U povodu obilježavanja 33. godišnjice početka Zimskih olipijskih igara ZOI ’84 u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo prezentirao je kroz dane otvorenih vrata najznačajnije dokumente iz arhivskog fonda Skupštine Grada Sarajeva i drugih fondova i zbirki koji svjedoče o ovim značajnim danima za historiju Sarajeva, Bosne i Hercegovine, kao i bivše Jugoslavije.

Među dokumentima koji su izloženi, izdvojeni su zapisnici sa sjednica Organizacionog komiteta ZOI ’84, iz kojih se mogu dobiti podaci kako su tekle pripreme za Olimpijske igre, zatim izvještaje policijskih agencija o stanju sigurnosti u Sarajevu, Bosni i Hercegovini i regionu, te knjige gostiju sarajevskih hotela koji daju podatke o tome koji su sve turisti dolazili u Sarajevo. Među dokumentima je i Prijedlog mogućnosti grada Sarajeva za organizaciju Zimskih olimpijskih igara, u kojem je Sarajevo etiketirano kao idealan grad za ovakav vid manifestacije, gdje je naznačeno da je Sarajevo bilo u mogućnosti preuzeti olimpijadu 1976. Insbruku pa čak i 1980. Denveru, koji je odustao od kandidature.

Tu su i Društveni dogovori o organizaciji i finansiranju Zimskih olimpijskih igara 1984., sveobuhvatna studija koja pokazuje dinamiku i ritam izgradnje objekata potrebnih za ZOI ’84, paket galanterijskog materijala ZOI ’84 koji predstavljaju glavni vizuelni identitet Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

Također je istaknuto da je ovoj ustanovi cilj da javnosti skrene pažnju na značaj arhiva i dokumenata koje čuva, pogotovo u kontekstu priprema za igre mladih (EYOF) koje se planiraju održati u Sarajevu 2019. godine u organizaciji Grada Sarajeva.

Studenti Filozofskog fakulteta posjetili Arhiv

  By Vijesti

U utorak, 10. 1. 2017. Historijski arhiv Sarajevo su posjetili studenti Filozofskog Fakulteta Sarajevo, koji pohađaju izborni predmet “Arhivistika”, profesora Amira Duranovića.

Studentima su se obratili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, te arhivisti Haris Zaimović, Atif Mušinović, Velid Jerlagić i Saša Beltram. Oni su studentima predstavili rad arhiva, fondove i zbirke, zakonsku regulativu, bibliotečku građu, te digitalni aspekt arhivistike.

Studenti su imali priliku i pogledati kratki dokumentarni film o Historijskom arhivu Sarajevo iz emisije “Tarih” TVSA.

[Show slideshow]

Usvojen novi Zakon o arhivskoj djelatnosti

  By Vijesti

Na 23. sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 5. 12. 2016. godine, usvojen je novi Zakon o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo.

Ovim zakonom uređeno je prikupljanje, evidentiranje, preuzimanje, zaštita, čuvanje, sređivanje, istraživanje i naučna obrada, uslovi i način korištenja arhivske i registraturne građe iz djelokruga organa vlasti i drugih institucija Kantona Sarajevo, jedinica lokalne samouprave i uprave sa teritorija Kantona, udruženja i drugih pravnih i fizičkih lica utvrđenih ovim zakonom, nadležnost i djelatnost arhiva, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje arhivske djelatnosti. 

Također, ovim zakonom su navedeni i međunarodni arhivski standardi i norme, te međunarodne konvencije o zaštiti kulturnih dobara.

Tekst Zakona možete pročitati ovdje.

Izložba “Rukopisi Kur’ana” predstavljena u KC “Kralj Fahd”

  By Vijesti

Foto: Klix

Izložbe rukopisa Kur’ana iz Historijskog arhiva Sarajevo i arapskih rukopisa iz kolekcije Orijentalnog instituta svečano su otvorene u izložbenom salonu KC “Kralj Fahd” povodom 18. decembra, Međunarodnog dana arapskog jezika.

Direktor Kulturnog centra “Kralj Fahd” Muhamed Alu Šejh, te direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr. Fuad Ohranović i direktor Orijentalnog insituta Univerziteta u Sarajevu dr. Adnan Kadrić obratili su se prisutnima i istakli važnost arapskog jezika u Bosni i Hercegovini i svijetu kroz stoljeća, te izrazili zadovoljstvo što je Centar upriličio i podržao izložbu.

Izložbu su otvorili ambasador Kraljevine Saudijske Arabije Hani A. Mominah i Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Za izložbu arhiva vladalo je veliko interesovanje, a imali su je priliku vidjeti i učenici nekoliko sarajevskih škola.

Delegacija arhiva u posjetu Gradu Bursi

  By Vijesti

Na poziv Istraživačkog centra Grada Burse (Bursa araştırmaları merkezi), delegacija Historijskog arhiva Sarajevo posjetila je taj grad 15. decembra. Direktor arhiva, mr. sc. Fuad Ohranović, te viši arhivist Atif Mušinović i arhivist Elma Dervišbegović, susreli su se sa domaćinom, g. Mehmetom Esenom iz Istraživačkog centra Grada Burse, a sastanci su održani i sa predstavnicima gradskih vlasti. Tokom posjete dogovorena je saradnja na projektima, čija realizacija se očekuje tokom 2017. godine.

Predstavljena druga knjiga rukopisa Laure Papo Bohorete

  By Vijesti

img_20161130_190430-ddIzdanje druge knjiga rukopisa jevrejske spisateljice i dramaturginje Laure Papo Bohorete, predstavljeno je sinoć u Sarajevu, na Akademiji nauka i umjetnosti BiH.

Profesor Sarajevskog univerziteta u penziji i jedan od samo dva govornika jevrejsko-španskog jezika u cijeloj Bosni i Hercegovini David Kamhi za Bohoretu je kazao da je “rudnik zlata”, koji naša publika ne poznaje zbog jezičke barijere.

Međutim, istakao je da  ono što je do sada prevedeno, predstavlja “vrh poezije, dramaturgije i svega što je ona napisala”.

Kako je rekao, Bohoreta je bila poznata u kulturnim krugovima tog doba i jedan od inicijatora da se jevrejsko-španski jezik piše fonetski, odnosno da se piše kao što se govori.

Kamhi je također naglasio da bi ovaj jezik koji je u izumiranju, trebao naći svoje mjesto na Filozofskom fakultetu i da bi trebao biti proučavan na katedri španskog jezika bar dva semestra, kako se ne bi potpuno izgubio.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović pojasnio je da je Historijskom arhivu u izdavanju rukopisa pomogla Ambasada Španije u BiH te da ovo izdanje uključuje njene tri drame.

Dodao je da je izdavanje rukopisa tek prva faza te da bi druga faza bila prevođenje njenih radova na bosanski jezik.

Ohranović je naglasio da Bohoretina djela, osim toga što imaju književnu vrijednost, predstavljaju i izvor za historiju Jevreja u prvoj polovini 20. vijeka, ali i za historiju Sarajeva u tom periodu.

Voditelj Kulturne kancelarije u Ambasadi Španije u BiH Zlatko Sarić napomenuo je da je ova ambasada počela sa obilježavanjem 450 godina od dolaska Jevreja sefarda u BiH te da su tim povodom počeli sa izdavanjem i kompletiranjem djela Bohorete.

Izdavanje su podijelili u tri dijela, počevši od prošle godine, ove godine bit će izdat drugi dio njenih rukopisa, a završit će naredne godine.

Sarić je istakao da Bohoretina djela imaju veliki značaj jer su unikatna te da pokušavaju oživiti njenu arhivsku građu i približiti je širim masama.

Laura Papo Bohoreta, rođena 15. marta 1891. godine u Sarajevu, bila je velika spisateljica, dramaturginja, skupljačica sefardskoga folklornog blaga te veliki borac za ženska prava. Potiče iz siromašne jevreske porodice Jude i Estere Levi, kao prvo od njihovo sedmero djece. Bohoreta je živjela za druge, promicala je ideje koje nam se i danas čine naprednima, a umrla je sama, skrivena u bolnici katoličkih sestara milosrdnica 1942. godine.

(federalna.ba/Fena)

Izložba “Iz sehare starog Sarajeva” za Dan državnosti BiH

  By Vijesti

img_20161124_131316Izložba fotografija iz fondova i zbirki Historijskog arhiva Sarajevo “Iz sehare starog Sarajeva” i izložba umjetničkih slika iz fundusa Muzeja Sarajeva – “Mostovi Sarajeva”, svečano su otvorene 24. novembra/studenog 2016. godine u Brusa-bezistanu.

Izložbu su svečano otvorili direktor Muzeja Sarajevo Mirsad Avdić i direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović. Cilj izložbe je, kako je rečeno, da probudi sjećanja na zaboravljeno Sarajevo, zaboravljena vremena, te na grad u kojem su njegovi građani iz generacije u generaciju koračali mahalama, sokacima i ulicama.

Prema riječima višeg arhiviste Historijskog arhiva Sarajevo i autora izložbe, Harisa Zaimovića, izložba nije imala pretenzije da bude historijski ili stručni urbanistički prikaz razvoja grada, ili da se bavi historijskim datumima, događajima i ljudima vezanim za ovaj grad.

– Naša je želja da kroz fotografije i razglednice iz naših zbirki gledaoca odvedemo u jedno sjetno putovanje prošlim vremenima Sarajeva, da kao kroz izmaglicu sanjari, dokono šetajući Sarajevom i sjetno prizivajući svoje djetinjstvo i mladost, prisjećajući se nekih poznatih lica i mjesta – kazao je Zaimović.

Za posjetitelje će izložba biti otvorena narednih sedam dana.

Prva knjiga Bohoretinih “Rukopisa” promovisana u Užicu

  By Vijesti

15046454_10211330924219776_1420970660_nU organizaciji Istorijskog arhiva Užice, a u okviru programa Jugoslovenskog pozorišnog festivala u Užicu, 8. novembra 2016. je održana promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”, knjiga 1.

Promocija izdanja HAS-a u ovom gradu nastavak je uspješne saradnje sarajevskog i užičkog arhiva na temelju Protokola o saradnji potpisanog 2005. godine.

“Rukopise” su promovisali direktor užičkog arhiva Željko Marković, direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr. sci. Fuad Ohranović, arhivski savjetnik mr. sci. Sejdalija Gušić i Stevan Milovanović.

Generalni direktor Državnog arhiva Republike Turske u posjeti Historijskom arhivu Sarajevo

  By Vijesti

Direktor Ohranović sa gostima iz Turske

Historijski arhiv Sarajevo (HAS) danas su posjetili generalni direktor Državnog arhiva Republike Turske dr. Uğur Ünal i njegov zamjenik Sebahattin Bayram. U delegaciji su bili i direktor Arhiva BiH Saša Klepić sa zamjenicima, direktor instituta Yunus Emre Mehmet Akif Ayman, ataše za kulturu Ambasade Republike Turske u BiH Soner Şahin, mr. sci. Nusret Čolo ispred Ministarstva kulture i sporta FBiH, te dr. sci. Sedad Bešlija ispred Instituta za historiju.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr. sci. Fuad Ohranović upoznao je goste sa historijatom i radom ustanove, te vrijednim dokumentima koji se nalaze u posjedu HAS-a.

Direktor Arhiva BiH g. Saša Klepić sa direktorom HAS-a Fuadom Ohranovićem

Tokom posjete bilo je riječi o podizanju nivoa saradnje sa arhivima Republike Turske, koja bi uključivala zajednički rad na prevođenju, objavljivanju i digitalizaciji dokumenata nastalih tokom perioda osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini (1463-1878), te stručnom usavršavanju kadrova.

Direktor Ohranović naglasio je značaj dokumenata osmanske provenijencije koji se nalaze u turskim arhivima za izučavanje historije Bosne i Hercegovine, te izrazio nadu da će ova posjeta rezultirati konkretnim aktivnostima u razvoju bosanske arhivistike i historiografije.