Author: admin

U utorak, 11. juna naša izložba “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu” autora Armina Džunuzovića i Admira Nezirovića, svečano je predstavljena u Državnom arhivu za Međimurje u Hrvatskoj, uz izložbu domaćina “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje”. Naša izložba koju smo priredili ove godine uz 40. godišnjicu obilježavanja čuvenih Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu iz 1984. godine bila je povod da naše kolege iz Međimurja prirede izložbu o tome kako je GK Međimurje gradilo infrastrukturu olimpijskog Sarajeva o čemu čuvaju bogatu arhivsku građu u svom Arhivu. Obje izložbe predstavljene su u okviru obilježavanja Međunarodne sedmice arhiva, organizirane od strane Međunarodnog arhivskog vijeće (ICA-e), a u sklopu koje se obilježava Međunarodni dan arhiva – 9. juni.

Na otvorenju su se obratili ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar, direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, arhivski savjetnik Haris Zaimović, autor uzložbe iz Državnog arhiva za Međimurje, arhivist Igor Mekota, te nekadašnji zamjenik direktora Građevnog kombinata Međimurje iz Čakovca Josip Haman.

Prenosimo kako su kolege iz Međimurja predstavili ovaj događaj: “U svečanom ozračju otvorena je izložba pod nazivom “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje” te prateća izložba “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV. ZOI u Sarajevu“. Događaj je održan u prostorijama Državnog arhiva za Međimurje, a nazočili su brojni uzvanici i građani zainteresirani za povijest jedne od najznačajnijih sportskih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji.

Izložbu je službeno otvorio ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje, Jurica Cesar, koji je u svom govoru istaknuo važnost očuvanja baštine i sjećanja na velike projekte poput izgradnje objekata za Zimsku olimpijadu 1984. godine u Sarajevu. Naglasio je da je ova izložba od iznimnog značaja za Međimurje, jer prikazuje doprinos lokalnih građevinara svjetskom sportskom događaju.

Nakon ravnatelja Cesara, prisutnima se obratila direktorica Historijskog arhiva Sarajevo, Ismeta Džigal-Berkovac. U svom govoru istaknula je zajedničke napore i suradnju između Sarajeva i Čakovca tijekom priprema za ZOI ’84 te važnost arhivske građe u očuvanju tih sjećanja. Pohvalila je inicijativu za organizaciju ove izložbe, koja simbolizira zajedništvo i prijateljstvo dvaju gradova.

Arhivski savjetnik Historijskog arhiva Sarajevo, Haris Zaimović, podsjetio je prisutne na izazove s kojima su se suočavali graditelji i organizatori Olimpijade te na inovacije i trud uložen u realizaciju projekta. Naglasio je da je ZOI ’84 bio događaj koji je promijenio Sarajevo i ostavio trajni pečat na grad.

Autor izložbe, arhivist iz Državnog arhiva za Međimurje Igor Mekota, detaljno je predstavio postav izložbe. Kroz niz fotografija, dokumenata i osobnih priča radnika prikazao je kako je izgledala izgradnja ključnih objekata za Olimpijadu, među kojima su hoteli, sportske dvorane i drugi infrastrukturni projekti.

Na kraju, Josip Haman, nekadašnji zamjenik direktora Građevnog kombinata Međimurje iz Čakovca, podijelio je svoja sjećanja i anegdote iz vremena priprema i izgradnje objekata za ZOI. Njegovo izlaganje dočaralo je atmosferu tog razdoblja, ističući ponos i predanost svih uključenih u ovaj grandiozni projekt. Među brojnim prisutnima bilo je i mnogo nekadašnjih djelatnika GK Međimurja, koji su se prisjetili tih vremena i doprinosili dodatnim pričama i uspomenama na slavne dane izgradnje ZOI ’84. Izložba “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje” te “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV. ZOI u Sarajevu” bit će otvorena za posjetitelje do 30. listopada 2024. godine, pružajući jedinstven uvid u povijest i značaj jednog od najvećih sportskih događaja na ovim prostorima. Posjetitelji će imati priliku vidjeti bogatu arhivsku građu, fotografije, nacrte i osobne priče koje oživljavaju uspomene na nezaboravne dane kada je Sarajevo bilo centar svijeta.” (izvor: https://dram.hr/kako-smo-gradili-zoi84-gk-medimurje-12-dana-kada-smo-bili-centar-svijeta/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR22tZdMAtijUioO1wbuP7RpToqvupAlEmXU_clN5TzdwhizgIB36Pcbmac_aem_AaQ0ffG-AO5dAKkDVEOhIRgNHuxuLw4Z0eNYgOJksiuNp5tCojWCxKjNtUmp-xseyB-pLiOQmem3LSBDv7YOFt_G

JU Historijski arhiv Sarajevo srdačno se zahvaljuje na pozivu za ovo gostovanje i zajdničko predstavljanje bogatstva naših arhivskih fondova koji svjedoče o zajedničkoj prošlosti!

Foto: Državni arhiv za Međimurje

[Show slideshow]

Naše aktivnosti za Međunarodnu sedmicu arhiva se nastavljaju, te nam je zadovoljstvo najaviti gostovanje naše izložbe “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu” u Štrigovi, Hrvatska, na poziv dragih kolega iz Državnog arhiva za Međimurje.

Zajedno sa našom izložbom, koja je kolegama poslužila kao inspiracija da organizuju i svoju izložbu, Državni arhiv za Međimurje predstavlja vlastitu izložbu “Kako smo gradili ZOI 84. – Građevni kombinat ‘Međimurje’ “.

Iz opisa izložbe: “Nakon dobivanja domaćinstva 1978. godine, Sarajevo se počelo užurbano pripremati za Igre modernizacijom i izgradnjom komunalne infrastrukture, pretvarajući se u veliko olimpijsko gradilište. Građevni kombinat „Međimurje“ u zadatak je dobio izgradnju sportskih i smještajnih objekata za nadolazeće Igre na najizazovnijim lokacijama, opravdavajući međunarodni ugled stečen po izvrsno odrađenim građevinskim projektima na području bivše države i inozemstva. Od strane međimurskih radnika izgrađena je trećina svih objekata visokogradnje. Izgrađeno je ili adaptirano 12 objekata na sveukupnoj površini od 45 000 četvornih metara. Uzimajući u obzir odabrane lokacije za novogradnju hotelskih kompleksa i pratećih objekata, svi su radovi privedeni kraju prije ugovorenih rokova sklopljenih s investitorima i time je opravdana reputacija građevinskog poduzeća koje obavlja projekte brzo i kvalitetno. U sveukupnom procesu izgradnje na planinama u široj okolici Sarajeva radilo je oko 1200 radnika. Sveukupna vrijednost svih ugovorenih radova premašila je svotu od tadašnjih 1,6 milijardi jugoslavenskih dinara.

U znak zahvale za svoj doprinos u organizaciji XIV. zimskih olimpijskih igara, predsjednik Organizacijskog komiteta ZOI-a, Branko Mikulić, posjetio je sjedište Građevnog kombinata u Čakovcu 5. svibnja 1984. godine te uručio glavnom direktoru Dragutinu Kosu Veliku spomen-plaketu „Sarajevo ’84.“ za sveukupni doprinos Olimpijadi.

Stekavši preporuke od strane političkih i vojnih čelnika grada Sarajeva, u sljedećih nekoliko godina Građevni Kombinat „Međimurje“ ugovarao je građevinsko-komunalne poslove na području Sarajeva i SR Bosne i Hercegovine.

Sačuvani dokumenti i arhivsko gradivo iz fonda Građevnog kombinata „Međimurje“ (HR-DAM-205.) daju nam uvid u proces izgradnje olimpijskog Sarajeva od strane cjelokupne radne zajednice Kombinata, uz sve prepreke na koje su nailazili i konačnu uspješnu realizaciju projekta.”

Otvorenje obje izložbe je sutra, 11. juna u 18.00h, u Državnom arhivu za Međimurje!

Zahvaljujemo se Državnom arhivu Međimurje na ovom pozivu za gostovanje i zajedničko predstavljanje arhivskog, kulturnog naslijeđa!

JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava Međunarodnu sedmicu arhiva (3. – 9. juni) koja se svake godine održava uz obilježavanje 9. juna kao Međunarodnog dana arhiva. Brojne arhivske institucije u svijetu svojim programima daju doprinos ovom svjetskom događaju, a moto ove godine je CyberArchives. Međunarodnu sedmicu arhiva obilježavamo gostovanjem naše ranije izložbe posvećene XIV Zimskim olimpijskim igrama u Sloveniji i Hrvatskoj, a u Sarajevu je 6. juna predstavljena nova izložbu Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine, autorice mr.sci. Aleksandre Pijuk-Pejčić, u prostoru Muzeja Sarajevo 1878-1918.

Ovom novom izložbom Historijski arhiv Sarajevo još jednom aktuelizira događaj koji je obilježio stogodišnju historiju grada, ali ne samo Sarajeva, događaj koji je odjeknuo u svijetu – u pitanju je naravno sarajevski atentat kao uvod u Prvi svjetski rat. Ovaj put, autorica izložbe, viša arhivistica Aleksandra Pijuk-Pejčić donosi uvid, putem arhivske građe, u dane nemira i demonstracija u Sarajevu koji su uslijedili neposredno nakon nemilog događaja.

“Izložba ‘Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine’ prati dešavanja u gradu od Atentata do proglašenja Prijekog suda za područje gradske opštine Sarajevo i kotara sarajevskog 29. juna 1914. godine u 17 časova. Pripremljena je na osnovu primarnih istorijskih izvora i fotografija koji se čuvaju u Historijskom arhivu Sarajevo i brojnih novinskih članaka. Cilj joj je predstavljanje činjenica o neredima i i njihovim posljedicama neposredno nakon jednog od najznačajnijeg događaja u istoriji Sarajeva i podsticanje na istraživanje u cilju utvrđivanja objektivne istine.“ (iz autorskog teksta o izložbi)

Na otvaranju izložbe prisutnim gostima obratili su se direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, koja je govorila o Međunarodnoj sedmici arhiva i značaju koji ovaj dpgađaj ima za arhivske institucije širom svijeta, kao i o ovogodišnjem obilježavanju iste u Historijskom arhivu Sarajevo. Nakon toga, prisutnima se obratila autorica izložbe, viša arhivistica mr.sci. Aleksandra Pijuk-Pejčić, koja je rekla više detalja o samoj izložbi, te razlozima za ovakav odabir teme, iz njene perspektive. Na kraju, ispred Muzeja Sarajeva, prisutne je pozdravio i izložbu otvorio muzejski savjetnik Moamer Šehović.

Ovom prilikom se zahvaljujemo Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru za izložbu. Izložba će biti dostupna u Muzeju Sarajeva 1878-1918 do 13. juna 2024. godine.

Foto: HAS

[Show slideshow]

U okviru obilježavanja Međunarodne sedmice arhivâ (3.-9. juna) Historijski arhiv Sarajevo najavljuje novu izložbu “Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine”, autorice mr. sci. Aleksandre Pijuk-Pejčić, koja će biti otvorena 6. juna 2024. u 14.00h, u prostoru Muzeja Sarajevo 1878-1918, na adresi Zelenih beretki 1, Sarajevo.

JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava Međunarodnu sedmicu arhiva (3. – 9. juni) koja se svake godine održava uz obilježavanje 9. juna kao Međunarodnog dana arhiva. Brojne arhivske institucije u svijetu svojim programima daju doprinos ovom svjetskom događaju, a moto ove godine je #CyberArchives. Međunarodnu sedmicu arhiva obilježavamo gostovanjem naše ranije izložbe posvećene XIV Zimskim olimpijskim igrama u partnerskim institucijama u Sloveniji i Hrvatskoj – Pokrajinskom arhivu Maribor i Državnom arhivu za Međimurje, a u Sarajevu predstavljamo novu izložbu.

Dobro nam došli!

Naša izložba “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu” autora Armina Džunuzovića i Admira Nezirovića predstavljena je jučer u hotelu “Radin” u Radencima, Slovenija gdje se održava tradicionalna arhivska konefrencija “Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja”. Radi se o međunarodnoj konferenciji sa učešćem preko 250 izlagača iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Kosova, Njemačke, Austrije, Rumunije i Gruzije. Delegaciju iz JU Historijski arhiv Sarajevo predvodila je direktorica Ismeta Džigal Berkovac, a činili su je još i Admir Nezirović i Amela Bedaković. Izložbu o nezaboravnom sportskom događaju – XIV Zimskim olimpijskim igrama (ZOI ’84) održanim u Sarajevu, koja izaziva veliko interesovanje i izvan naše zemlje, ovaj put su predstavili jedan od autora Admir Nezirović i direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac. Prilikom otvaranja izložbe goste je pozdravila i dobrodošlicu poželjela direktorica Pokrajinskog arhiva Maribor M.Sc. Nina Gostenčnik.

Inače, ova konferencija koju organizuje Pokrajinski arhiv Maribor (PAM) traje od 15. do 17. maja, a naša izložba time ne završava svoje gostovanje u Sloveniji. Naime, nakon konferencije, biće postavljena najprije u izložbenom prostoru Pokrajinskog arhiva Maribor u Mariboru, a nakon toga u novoizgrađenom, savremenom objektu pripadajuće arhivske jedinice mariborskog arhiva u Murskoj Soboti. JU Historijski arhiv Sarajevo se zahvaljuje Pokrajinskom arhivu Maribor na ukazanoj časti i pozivu za gostovanje.

Foto: Pokrajinski arhiv Maribor

[Show slideshow]

Ove godine JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava svoju 76. godišnjicu osnivanja i rada. Tim povodom, a u okviru manifestacije Dani kantona Sarajevo Arhiv je 30. aprila predstavio još jednu izložbu pod nazivom “Tragovi na hartiji: Dokumenti i pečati Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu”, autorice arhivistice Irme Agbabić.
JU Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. V 1948. godine Odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva, a na samom početku djelovanja bio je smješten u zgradi Vijećnice. Danas je Arhiv javna ustanova kulture u Kantonu Sarajevo. Od početka svoga djelovanja, aktivno radi na prikupljanju, čuvanju, stručnoj obradi, prezentaciji i publiciranju arhivske građe. 76 godina djelovanja obilježeno je stalnim naporima za poboljšanje uslova čuvanja vrijedne arhivske građe čija količina danas iznosi preko 11.000 dužnih metara ili preko 640 arhivskih fondova i zbirki, od kojih je trećina proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Tradicija Arhiva je da svaku svoju godišnjicu obilježi događajem koji će predstaviti naš rad, arhivsku građu kao kulturnu baštinu, te biti prilika da se naša javnost podsjeti na postojanje i značaj naše institucije. Ove godine, predstavljamo arhivsku građu iz još jednog vrijednog arhivskog fonda – Kotarskog šerijatskog suda.
“Fond Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu nalazi se među mnogobrojnom vrijednom arhivskom građom i predstavlja neiscrpan izvor podataka iz života stanovnika Sarajeva i njegove okoline u periodu između 19. i 20. vijeka. Fond ima oko 80 dužnih metara arhivske građe, a sadrži dokumente poput ilama (sudskih rješenja), hudžeta (sudskih odluka), murasela (sudskih poziva), vasijetnama (oporuka), gruntovnih i građevinskih isprava i dozvola, privatnih i službenih prepiski, te različite potvrde i priznanice, ostavinske predmete, smrtovnice, potvrde o punoljetstvu i slične dokumente…“ (iz autorskog teksta o izložbi)

Na svečanom otvaranju izložbe u Brusa bezistanu prisutnima su se obratili direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, autorica izložbe Irma Agbabić, te direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč koja je ujedno i otvorila izložbu.
Direktorica Džigal-Berkovac govorila je o značaju JU Historijski arhiv Sarajevo, postignućima ove ustanove u proteklim desetljećima i aktuelnim nastojanjima u zaštiti i očuvanju pisane kulturne baštine – arhivske građe. Autorica izložbe, arhivistica Irma Agbabić, istakla je nekoliko značajki arhivskog fonda na temelju kojega je izložba nastala – Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu, procesu rada na istom, te je skrenula pažnju na zanimljive detalje u postavci. Na kraju, direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, također se osvrnula na rad našeg Arhiva kao srodne institucije Muzeju Sarajeva, istakla naš zajednički značaj u očuvanju kulturne baštine grada i zemlje, te izrazila pohvale samoj izložbi, koju je na taj način svečano i otvorila.
Inače, svoju dugogodišnju uspješnu saradnju JU Historijski arhiv Sarajevo i JU Muzej Sarajeva formalizirali su i potpisivanjem sporazuma o saradnji koji garantuje nastavak međusobne saradnje na novim projektima. Stoga, ovaj put, izražavamo veliku zahvalnost Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru za izložbu i obilježavanje još jedne godišnjice Arhiva. Izložba će biti dostupna u Muzeju Sarajeva – Brusa bezistanu do 13. maja 2024. godine.

Foto: HAS

[Show slideshow]

1 2 ►

Povodom obilježavanja 76. godišnjice postojanja i djelovanja JU Historijski arhiv Sarajevo, a u sklopu manifestacije Dani Kantona Sarajevo, sa zadovoljstvom najavljujemo novu izložbu Historijskog arhiva Sarajevo i srdačno Vas pozivamo!

Otvorenje izložbe: utorak, 30. april u 12.00h, Muzej Sarajeva – Brusa bezistan, na adresi Abadžiluk 10.

Dobro došli!

Zadovoljstvo nam je najaviti da će se promocije publikacije Memoari Jelice Belović Bernadžikowski (Ljube T. Daničić) u martu ove godine održati i izvan Bosne i Herecgovine. Tako su planirane četiri promocije tokom ovog mjeseca:

Krajem prošle godine, u decembru JU Historijski arhiv Sarajevo u saradnji sa Institutom za historiju Univerziteta u Sarajevu promovirao je knjigu Memoari Jelice Belović Bernadžikowski (Ljube T. Daničić) čiji su urednici Enes S. Omerović (Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu) i Tomas Jacek Lis (Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj). Knjiga je nastala na temelju ličnog fonda Jelice Belović-Bernadzikowske koji se čuva u JU Historijski arhiv Sarajevo pod signaturnom oznakom HAS,O-BJ-86. Rezultat dvogodišnje saradnje ove tri uključene institucije je ovo izdanje, koje je obogatilo izdavački opus kako Instituta, tako i Arhiva, koji su zajednički pripremili publikovanje ovog izdanja. Štampanje knjige su podržali Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo.

Memoari Jelice Belović Bernadzikowski predstavlja tekst rukopisa koji se već godinama čuva u Historijskom arhivu u Sarajevu, u okviru fonda Belović-Bernadzikowski Jelica, vremenskog raspona 1893.-1909. godine. Građa u fondu predstavlja samo jedan fragment iz inače bogatog stvaralačkog opusa Jelice Belović, a o čemu svakako više saznajemo iščitavajući njene memoare. Urednici su napravili transkripciju teksta od četiri stotine stranica, te cjelokupan tekst priredili za štampu. Knjiga je dodatno obogaćena nizom stručnih napomena koje su priložene na kraju teksta a u kojima su opisane manje poznate riječi, ličnosti ali i donijeti prevodi dijelova rukopisa koji su napisani na njemačkom, poljskom, mađarskom, engleskom, talijanskom, francuskom i latinskom jeziku.

Jelica Belović – Bernadzikowska je bila učiteljica, etnologinja, književnica i novinarka, koja je živjela i djelovala na prelazu iz 19. u 20. stoljeće u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije (Vojvodine). Njen rad je prelazio ove granice pa je nerijetko pisala i objavljivala van južnoslavenskog prostora, širom Evrope, što joj je uveliko olakšavala i činjenica da je govorila i pisala na deset jezika. Istraživanje arhivske građe o ovoj izuzetnoj ženi pokazuje da je njen životni put i opus bio izvanredan te da će bez sumnje i sjećanja koja su zabilježena u njenim Memoarima biti od posebne važnosti.