Author: admin

Na prijedlog direktora Historijskog arhiva Sarajevo, ministar kulture i sporta KS Mirvad Kurić je dana 29. 6. 2016. godine imenovao Komisiju za polaganje arhivističkog ispita i sticanje osnovnih i viših stručnih zvanja u arhivskoj djelatnosti.

Za predsjednika komisije imenovan je dr sci. Andrej Rodinis, a za zamjenika predsjednika Komisije mr sci. Fuad Ohranović.

Članovi komisije i ispitivači su:

• dr sci. Andrej Rodinis, za “Arhivističku informatiku” (zamjena: Velid Jerlagić);
• mr sci. Sejdalija Gušić za “Historijski razvoj arhivistike” (zamjena: dr sci. Izet Šabotić);
• mr sci. Fuad Ohranović za “Arhivistiku” (zamjena: Haris Zaimović);
• Elvedina Kozadra za “Kancelarijsko poslovanje” (zamjena: Dragan Vujmilović), te
• Džemila Čekić za “Arhivsko zakonodavstvo” (zamjena: Amira Šehović).

Čelni ljudi kulturnih ustanova imaju mogućnost da se uključe u projekte Kreativne Evrope

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić organizovao je danas sastanak sa direktorima javnih ustanova kulture u Kantonu Sarajevo u suradnji sa Deskom Kreativna Evropa u Sarajevu i njihovom predstavnicom Aidom Kalender.

Cilj sastanka bio je prenijeti potrebna praktična znanja kulturnim radnicima kako bi se ojačali kapaciteti za pisanje uspješnih aplikacija za EU program Kreativna Evropa te predstavio rad i dostignuća iz oblasti muzike, plesa, teatra, muzeologije, vizuelnih umjetnosti te kreativnih i kulturnih industrija publici iz cijele Evrope.

Aida Kalender upoznala je direktore da veliki javni poziv za Evropske projekte saradnje izlazi krajem juna, i otvoren je do oktobra.

“Sjajan skup na kojem su čelni ljudi kulturnih institucija u Kantonu Sarajevo izrazili veliki interes za uključivanje u projekte Kreativne Evrope, pa očekujemo veliki porast broja aplikacija za projekte kulturne saradnje za koje je rok 5.oktobra ove godine. Veoma je važno što u ovom procesu ojačavanja kapaciteta kulturnih radnika za ulazak u evropske fondove za kulturu, Desk Kreativna Evropa BiH ima punu podršku ministra Mirvada Kurića”, istakla je Kalender.

Ministar Kurić je izrazio zadovoljstvo današnjim sastankom i očekivanja da će on zaista biti koristan za sve direktore i menadžere javnih ustanova.

„Ono što želimo i očekujemo od naših ustanova kulture jeste da apliciraju sa kvalitetnim projektima zajedno sa svojim partnerima i privuku sredstva evropskih fondova, čime će u značajnoj mjeri povećati sopstveni budžet. Na taj način ustanove neće ovisiti samo o budžetu Kantona Sarajevo i vlastitim ostvarenim prihodima, već će dobiti mogućnost finansiranja velikih projekata iz ovih fondova. Želimo ovo uvesti kao praksu svim našim ustanovama gdje će se  aplikacije na ovakve projekte podrazumijevati i gdje će naše institucije biti nosioci visokobudžetnih projekata“, naglasio je ministar Kurić.

Prisutni direktori i direktorice javnih ustanova i njihovi saradnici istakli su da im upravo ovakvi sastanci neophodni i dragocjeni, obzirom da resorno ministarstvo prvi put organizuje ovakvu edukaciju i nastoji pomoći ustanovama da dobiju sredstva EU fondova.

“Smatramo da je sastanak bio jako uspješan i koristan za sve, posebno nama koji još uvijek nismo realizirali aplikacije projekata i dobijanje sredstava iz evropskih fondova. Drago nam je što je otvoren Desk za saradnju i naravno, planiramo izradu projekata i slanje aplikacija kako bi našu djelatnost unaprijedili i uključili još i više u evropske tokove“, istakao je direktor Historijskog arhiva Fuad Ohranović.

(Foto: Klix)

Historijski arhiv Sarajevo obilježio je jučer, 9. juna, Međunarodni dan arhiva, otvorivši vrata građanima i medijima. U čitaonici arhiva predstavljeni su interesantni segmenti arhivske građe koja se nalazi u arhivskim fondovima i zbirkama.

– Historijski arhiv Sarajevo pridružio se time velikom broju arhivskih institucija i asocijacija iz Evrope i svijeta u obilježavanju ovog značajnog dana – izjavio je predstavnicima medija direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

Kroz manifestaciju “Sedmica arhiva – Međunarodni dan arhiva” naš arhiv želi ukazati na raznoliki opus kulturnih, baštinskih, obrazovnih, naučnih te administrativno-upravnih arhivskih poslova i djelatnosti te također pokazati njihov značaj i ulogu.

Ove godine Historijski arhiv Sarajevo je nešto ranije, već 3. juna započeo i sedmicu Arhiva izložbom Rukopisa Kur’ana koja je otvorena u Gazi Husrev-begovoj biblioteci do 22. juna.

Historijski arhiv Sarajevo se iskreno zahvaljuje medijima koji su propratili naše aktivnosti: FENA, ONASA, Radiosarajevo.ba, Oslobođenje, Klix, TVSA, FTV, BHT, Kalman radio, Radio “M”, BH Radio 1.

Izložba ”Rukopisi Kur’ana” otvorena je u petak, 3. juna 2016. godine u Gazi Husrev – begovoj biblioteci u Sarajevu.

Primjerci rukopisa su iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajeva, a predstavljeni su povodom Međunarodnog dana arhiva. Autori izložbe su Atif Mušinović i Sejdalija Gušić iz Historijskog arhiva Sarajevo, te Haso Popara iz Gazi Husrev-begove biblioteke.

Koautor Haso Popara je pojasnio da su rukopisi koju su izloženi nastali od 14. do 19. stoljeća, te da su djelo domaćih autora, ali i autora iz čitavog svijeta, od Bosne i Hercegovine do Meke i Medine.

Na izložbi je prezentiran i rukopis Kur’ana za kojeg se pretpostavlja da ga je koristio pjesnik Hasan Kaimija.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić, koji je otvorio izložbu, naglasio je značaj ovakvih postavki, a istakao je da je ovo još jedan od dokaza važnosti Historijskog arhiva, te pohvalio saradnju HAS-a i Gazi Husrev – begove biblioteke.

Međunarodni dan arhiva, u okviru kojeg je i postavljena ova izložba, prvi put je obilježen 9. juna 2008. godine, a Historijski arhiv Sarajevo se 2011. godine pridružio svjetskoj arhivskoj zajednici u obilježavanju ovog datuma.

Od svog osnivanja, Historijski arhiv Sarajevo je, bez obzira na sve nedaće, do današnjih dana ostao i opstao kao središnja institucija arhivske djelatnosti koja je nezaobilazna za proučavanje naše narodne i zavičajne prošlosti. Baština prikupljena i razvrstana u njegovim spremištima neiscrpno je vrelo za istraživanje prohujalih povijesnih i drugih događaja, ali i temelj za razumijevanje suvremenosti.

U proteklih 68 godina svoje djelatnosti dijelio je sudbinu grada u kojem je osnovan. Njegovi dosezi bili su omeđeni realnim okolnostima, a posebno upravnim i političkim okvirima u kojima je djelovao. U njegovom razvojnom hodu zbog toga je bilo uspona i lutanja, uzleta i posrtanja, smjena nadležnosti i pravnog ustrojstva, selidbi i brojnih drugih nepogoda. Ali, unatoč brojnim kušnjama, Arhiv je uspio odoljeti svim izazovima vremena i sačuvati dostojanstvo profesionalne časti, iako je trud njegovih djelatnika bio često skrovit i malo poznat javnosti.

Uviđajući neophodnost, značaj i važnost postojanja jedne arhivske ustanove za grad Sarajevo, kao centra cjelokupnog političkog, ekonomskog i kulturnog života, Narodni odbor grada Sarajeva je, po ugledu na slične ustanove koje su već postojale u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani, predložio osnivanje Arhiva. Aktom o osnivanju određen je logičan naziv: Arhiv grada Sarajeva. Odluku o osnivanju arhiva, koja je donesena pod brojem I/6491, donio je Narodni odbor grada Sarajeva 3. maja 1948. godine. Odluka je stupila na snagu objavljivanjem u “Službenom listu Narodne Republike BiH br. 20” od 20. maja iste godine.

Osnivački akt Historijskog arhiva Sarajevo iz 1948. godine

Ozbiljnije pripreme za zvaničan početak rada Arhiva započele su još 7. januara 1948. godine u sobi br. 106 Gradskog narodnog odbora. Prvi službenik koji je u to vrijeme u Odjeljenju za kulturu i umjetnost GNO vođen kao “referent za poslove Arhiva”, bio je Hazim Šabanović, poznati historičar i osmanist.

Arhiv je tako prvo bio smješten u dvije manje tavanske prostorije, veličine 40 kvadratnih metara, u zgradi gradske Vijećnice (nekadašnja zgrada Narodne i univerzitetske biblioteke BiH). Arhiv je u početku djelovao samo na području grada Sarajeva, ali je vremenom prerastao u regionalnu arhivsku ustanovu u čijoj je nadležnosti bilo vršenje arhivske službe na teritoriji deset gradskih i više vangradskih općina.

Sve do 1950. godine radilo se uglavnom na pronalaženju, evidentiranju i prikupljanju arhivske građe koja se nalazila na raznim mjestima. Cjeline su često bile razdvojene, a i nesavjesni pojedinci su neovlašteno prisvajali vrijedne fondove i zbirke, ili njihove dijelove. U to vrijeme bilo je najvažnije preuzeti dokumente u Arhiv da ne bi bili uništeni i da bi bili sačuvani.

Sredinom 1950. godine na čelo Arhiva dolazi Hamid Dizdar i od tog perioda Arhiv djeluje kao samostalna institucija. Krajem 1952. godine Arhivu je dodijeljeno nešto više prostora, ali Narodni odbor grada Sarajeva 1953. godine dodijeljuje Arhivu polovinu tadašnje zgrade Muzeja grada Sarajeva (nekadašnja Šerijatska škola). Godine 1966. Arhiv je dobio prostorije u tadašnjoj zgradi Prirodno-matematičkog fakulteta u ulici Maršala Tita br. 112.

Depo “Vrbanjuša”

Posebno teška situacija bila je s prostorom za smještaj arhivske građe, jer je njen najveći dio bio smješten u zgradi Hanikaha, jednoj od najstarijih zgrada u Gradu, koja se nalazila pod zaštitom države (zgradu hanikaha Arhiv je napustio tek u decembru 1990. godine kada je arhivska građa prenesena u depo na Vrbanjušu u ulicu Porodice Foht – današnja Čadordžina br. 90). Taj problem nije zadovoljavajuće riješen ni slijedeće 1967. godine, kada su Arhivu dodijeljene, također, neadekvatne prostorije u zgradi Skupštine općine Centar u kojima je bio smješten jedan dio arhivske građe koju čuva Arhiv.

Značajan korak u pogledu povoljnijeg smještaja radnih prostorija Arhiva učinjen je 1973. godine, kada je Skupština općine Centar dodijelila Arhivu zgradu u Koturovoj ulici br. 3. Poslije temeljite adaptacije, u toj zgradi bile su smještene sve službe Arhiva, obezbijeđen je i prostor za rad Komisije za ediciju izdanja “Sarajevo u Revoluciji“, a mnogo bolje je smješten i dobar dio arhivske građe. U junu mjesecu 1975. godine Arhiv grada Sarajeva mijenja ime i od tada nosi naziv Istorijski arhiv Sarajevo.

U isto vrijeme, uz svesrdnu podršku Skupštine grada Sarajeva, osiguran je i adaptiran skladišni prostor od oko 200 kvadratnih metara u Ulici Vase Miskina br. 13 (današnja Ferhadija), u kojem je, nakon nabavke odgovarajućih suvremenih arhivskih polica, bio smješten najveći dio građe koju je Arhiv tada čuvao.

Sredinom 1986. godine je Gradska komisija za obrazovanje, kulturu i nauku proglasila Arhiv radnom organizacijom od posebnog društvenog značaja.

Upravna zgrada Arhiva

U toku ratnih događanja (1992.-1996.) Arhiv je uspio sačuvati cjelokupnu arhivsku građu koja se nalazila u njegovom posjedu. Zgrada Arhiva je u maju 1992. godine pogođena granatom. Na sreću, tada niko nije poginuo niti je ranjen. Bez obzira na sve opasnosti koje su svakodnevno prijetile njima i njihovim obiteljima oni su revnosno izvršavali svoje profesionalne zadaće i time pokazali svoju istinsku ljubav prema struci, ali i baštini koju su svojim nesebičnim zalaganjem uspjeli sačuvati. Tome, između ostalog, u prilog ide i činjenica da je Arhiv u periodu od 1992. do 1995. godine preuzeo arhivsku građu od 34 registrature.

Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997. godine, Kanton preuzima prava osnivača JU Istorijski arhiv Sarajevo.

Upravna zgrada Arhiva je poslije rata, 1999. godine, preseljena u u nove prostore u ulici Alipašina br. 19 (nekadašnja ul. Đure Đakovića), koji ne odgovaraju ni njegovim potrebama, ali ni njegovom ugledu. Nažalost, arhivska građa ponovo je raštrkana na više mjesta u Gradu i njegovoj okolini, što u velikoj mjeri znatno otežava njegov normalan i efikasniji rad.

Našim kolegama arhivskim djelatnicima i svim građanima Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv Sarajevo čestita 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!