Author: admin

U Parizu (Francuska) je od 11. do 16. novembra / studenog 2012. godine održana međunarodna arhivistička konferencija te seminar pod nazivom “The place of archivists and the role of archives in the society of today and tomorow “/ Mjesto i uloga arhivista i arhiva u našem društvu – danas i sutra.

Konferenciju su organizirali Ministarstvo kulture i medija Republike Francuske (direktorat za kulturno-historijsku baštinu: Odjel za naučno- tehničku obuku) u saradnji sa organizacijom Kuća svjetske kulture / Maison des cultures du Monde.

Konferencija je održana u Nacionalnom arhivu Republike Francuske i u Muzeju velikog rata. Na konferenciji su učestvovali arhivisti iz 18 evropskih zemalja: Belgije, Bosne i Hercegovine, Česke Republike, Francuske, Italije, Litvanije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunije, Rusije, Slovačke, Slovenije, Španije, Svicarske, Ujedinjenog Kraljevstva te Ukrajine. Bosnu i Hercegovinu predstavljao je direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović. Na konferenciji su učestvovali također i predstavnici UNESKO-a, Međunarodnog arhivskog vijeća (ICA-e) i drugih međunarodnih i francuskih organizacija i institucija.

Izlagani su referati, analize i prezentacije na teme: uloga arhivista prema stvaraocima i javnom sektoru, arhivi – demokratija, ljudska prava i upravljanje, arhivi i kolektivno pamćenje – educiranje građana, arhivi i druge baštinske institucije (muzeji, biblioteke, dokumentacijski centri, audio-vizuelna baština i dr.), arhivi i arhivska publika / posjetitelji, novi korisnici, nova društvena potraživanja, internet i društvene mreže.

Učesnici su imali priliku vidjeti staru i novu građu Nacionalnog arhiva Francuske te novi objekat Muzeja velikog rata / Musee de la grande Guerre.

Na konferenciji su predstavljeni određeni aktualni programi i projekti koji se odvijaju u Francuskoj i drugim evropskim zemljama, ali također i poteškoće i prepreke s kojim se arhivi u svim evropskim zemljama susreću. Tražila su se zajednička ili pojedinačna rješenja na određeni broj problema te koje su mogućnosti da se kroz iskustva drugih iznalaze nove ideje i programi.

Profesorica historije Živana Ilić predvodila je grupu učenika Srednje medicinske škole koja je posjetila JU Historijski arhiv Sarajevo.

Djelatnici su ih upoznali s radom stručnih službi Arhiva, fondovima i zbirkama koje posjeduje i čuva. Prezentirani su im i neki eksponati od velikog historijskog značaja, proglašenim nacionalnim blagom/pokretnim dobrom BiH.

Direktora Historijskog arhiva Sarajevo Harisa Zaimovića i sekretara Arhiva Džemilu Čekić primio je načelnikom Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić u utorak, 6. novembra 2012. godine. Na ovom radnom sastanku direktor Zaimović upoznao je načelnika Hadžibajrića s trenutnim aktivnostima, građi koja se čuva, kao i s problemima s kojima se suočava.

Načelnik Hadžibajrić obećao je da će pomoći Arhivu u nekim projektima koji su planirani, a jedan od prioritetnih jeste obnova objekta u Čadordžinoj ulici na broju 90, a koji će posjetiti 29. novembra 2012. godine. Radi se o objektu od vitalnog nacionalnog interesa, a koji se nalazi u jako lošem stanju i čija obnova iziskuje velika finansijska sredstva.

U četvrtak, 1. novembra/studenog 2012. godine, Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, primio je delegaciju Ujedinjenog Kraljevstva koju su činili predstavnici tamošnjih kulturnih institucija, a čija je posjeta organizirana uz podršku Britanskog vijeća i Vlade Velike Britanije te Ministarstva civilnih poslova BiH.

Tom prilikom razgovaralo se o arhivskoj djelatnosti u BiH te o radu i funkcioniranju Historijskog arhiva Sarajevo. Također se razgovaralo o sveukupnom položaju kulture u BiH i o nekim iskustvima i primjerima kroz koja prolazi baštinska djelatnost u našoj zemlji, a o čemu su oni obaviješteni tokom dvodnevne posjete BiH.

Delegaciju Ujedinjenog Kraljevstva koja je u BiH boravila 30. oktobra/listopada i 1. novembra/studenog činili su: Keith Nichol, načelnik odjela za kulturnu diplomatiju Ministarstva za kulturu, medije i sport Ujedinjenog Kraljevstva; Andy Staphans, načelnik Odjela za međunarodnu saradnju Britanske biblioteke; Tim Cooke, direktor Nacionalnog muzeja Sjeverne Irske; Adrian Babbidge, nezavisni specijalist za rad u oblasti javne uprave; Jane Weeks, savjetnica za muzeje, biblioteke i arhive pri Britanskom savjetu u Londonu (British Council) te Amila Lagumdžija, također iz Britanskog savjeta.

Ovo je bio jedan u nizu odvojenih sastanaka koji su Britanci planirali sa predstavnicima kulturnih institucija u BiH, te ujedno i prilika za uspostavljanje saradnje i rješavanje nekih pitanja. Na bilateralnim sastancima te plenarnim sjednicama razgovaralo se o upravljanju ustanovama kulture, mogućnostima alternativnih izvora finansiranja, privatno / javno partnerstvo, rad sa publikom / posjetiocima, podsticanje posjeta, saradnja s vladinim i nevladinim sektorom. Također se razgovaralo o stanju cjelokupne kulture kao i ustanova kulture u Bosni i Hercegovini.

Skup, koji počeo je 30. oktobra/listopada 2012. godine u zgradi Parlamenta BiH, otvorio je Sredoje Nović, ministar Civilnih poslova BiH. Izuzev njega, skupu koji je za cilj imao povezivanje, razmjenu znanja i iskustava te razvijanje bilateralne saradnje u oblasti kulture, odnosno institucija kulture, obratili su se entitetski ministri kulture Anton Kasipović (RS) i Samir Kaplan (FBiH) te ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Nj.E. Nigel Casey i direktorica Britanskog savjeta u Bosni i Hercegovini Larisa Halilović.

Na skupu su po prvi put na jednom mjestu bili okupljeni direktori skoro svih institucija i ustanova kulture u Bosni i Hercegovini (iz oba entiteta).

Kolege iz Ujedinjenog Kraljevstva u dvodnevnom plenarnom dijelu predstavili su mnoga sistemska rješenja na primjerima u zemljama Ujedinjenog Kraljevstva, prikazali sistem rada u oblasti kulture, organizaciju i način finansiranja. Također su ukazali na šarolikost i kompleksnost uređenja i ustroja države te odražavanje istog na kulturu, odnosno rad i funkcioniranje institucija / ustanova kulture u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U Trstu se 22. i 23. oktobra 2012. godine održao Međunarodni arhivski dan u organizaciji Međunarodnog instituta za arhivsku nauku Maribor-Trst.

Ovogodišnje teme skupa bile su “Savremene arhivske zgrade” i “Upravljanje dokumentima u novim medijskim formatima”. Arhivski savjetnik Sejdalija Gušić iz Historijskog arhiva Sarajevo izložio je rad na temu “ Ratna destrukcija i poslijeratna revitalizacija i adaptacija objekata Historijskog arhiva Sarajevo”.

Predavanja na konferenciji pratili su i arhivisti polaznici Ljetne arhivske škole, a ispred Historijskog arhiva Sarajevo arhivsku školu koja će trajati do 28. oktobra pohađat će Aleksandra Pejčić Pijuk. U okviru arhivske škole referat je imala i Milena Gašić.

Na Trećoj konferenciji arhivâ slavenskih država koja je počela 18. oktobra 2012. godine u Ljubljani (Slovenija) JU Historijski arhiv Sarajevo predstavit će njen direktor Haris Zaimović. Jedan od glavnih zadataka konferencije, čiji su organizatori Međunarodna ustanova Forum slavenskih kultura i Međunarodni institut arhivskih znanosti Univerziteta u Mariboru, jeste dogovor oko zajedničkog projekta čiji je voditelj Bojan Cvelfar, direktor Zgodovinskog arhiva Ljubljana, a u kojem je aktivna i Bosna i Hercegovina.

Historijski arhiv Sarajevo učestvovat će u pripremi izložbe glavnih slavenskih gradova, koju organizuje UNESCO i Fondacija forum slavenskih kultura, a čije je otvaranje planirano za mjesec maj 2013. godine u Parizu.

Svaki od arhiva uradit će po tri panoa s najznačajnijim dokumentima o historiji svoga grada.

Konferencija će se završiti u Lipicama 21. oktobra, a većina učesnika pridružit će se obilježavanju Međunarodnog arhivskog dana u Trstu 22. oktobra.

Univerzitetska profesorica Vesna Mušeta Ašćerić predvodila je grupu studenata pete godine Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Odsjeka za historiju, koja je posjetila Historijski arhiv Sarajevo.

Djelatnici Arhiva Haris Zaimović, direktor, Almira Alibašić Fideler, Atif Mušinović i Saša Beltram govorili su o značaju i funkciji arhiva, arhivskim fondovima i zbirkama, korištenju i objavljivanju arhivske građe, arhivskoj biblioteci te istraživačkoj djelatnosti.

Upoznali su ih sa radom stručnih službi, a prezentirali su im nekoliko eksponata koji se čuvaju u ovoj ustanovi od velikog historijskog i kulturološkog značaja, kao i izdanja koja su do sada objavljena. Studenti su vidjeli dio arhivske građe iz fondova i zbirki Historijskog arhiva Sarajevo proglašenim nacionalnim spomenikom-pokretnim dobrom Bosne i Hercegovine.

U organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i Duštva arhivskih zaposlenika TK u Tuzli je završeno jubilarno 25. savjetovanje “Arhivska praksa 2012”, na kojem su učešće uzeli i djelatnici Historijskog arhiva Sarajevo (Haris Zaimović, direktor, Sejdalija Gušić, Almira Alibašić Fideler, Milena Gašić, Omer Bajić, Amela Bedaković i Elma Dervišbegović).

Ovaj tradicionalni, međunarodni, renomirani skup koji okuplja arhivske stručnjake, historičare i informatičare iz 15 evropskih zemalja, među kojima su Austrija, Švicarska, Italija, Slovenija, Slovačka, Češka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina i druge, održavao se u hotelu “Tuzla” 27. i 28. septembra. Na Savjetovanju je podneseno više od 50 stručnih i naučnih radova iz oblasti arhivistike, historiografije i informatike.

Referate za ovo Savjetovanje, a koji su objavljeni u “Arhivskoj praksi 2012” napisali su uposlenici Historijskog arhiva Sarajevo:

• Obrazovan arhivski kadar kao neophodan preduslov za uspjeh arhivske struke – slučaj u Bosni i Hercegovini, Almira Alibašić Fideler
• Stručna zvanja u arhivskoj djelatnosti i primjena Bolonjskog procesa visokog obrazovanja, Džemila Čekić
• Arhivska struka u Bosni i Hercegovini (o edukaciji kadra i stručnim zvanjima), Milena Gašić
• Redizajn web stranice Historijskog arhiva Sarajevo u svrhu bolje razmjene podataka preko internet mreže, Ismeta Džigal Berkovac, Armen Bukvić
• Najvažnija sporedna djelatnost arhiva – rad sa strankama, Amela Bedaković i
• Časopis “Vatan” kao historijski izvor (1884.-1897.), Elma Dervišbegović.

Oko 300 učesnika moglo je vidjeti i izložbu “25 godina Arhivske prakse u Tuzli” kojom je predstavljen 25-godišnji rad, kao i promociju arhivskih časopisa i publikacija, te prezentaciju savremene arhivske i informatičke opreme.

Ministar kulture i sporta Vlade Kantona Sarajevo Dubravko Lovrenović, predsjednik Komisije za kulturu i sport Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, član Komisije Izudin Bajrović, te Munib Buljina, direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, obišli su depo-prostor Historijskog arhiva Sarajevo u ulici Čadordžina broj 90 na Vrbanjuši u srijedu, 26. septembra 2012. godine.

Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, upoznao je delegaciju sa stanjem zgrade koja je od vitalnog nacionalnog interesa. Zaključeno je da će se iznaći rješenja o obnovi objekta, koji je u jako lošem stanju.

Ovaj objekat je kroz Separat za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za Regulacioni plan „Logavina“, rađenog od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, valoriziran kao objekat materijalne i nematerijalne baštine tj. arhitektonske, ambijentalne i dokumentarno-historijske vrijednosti. Mjere zaštite koje se predviđaju za ovaj objekat podrazumijevaju radove tekućeg održavanja, restauracije, rekonstrukcije i revitalizacije.

Podsjetimo da je 228 fondova i zbirki koje u svojim depoima čuva Historijski arhiv Sarajevo 9. septembra 2009. godine proglašeno nacionalnim spomenikom BiH – pokretno dobro. To podrazumijeva da se važećim zakonskim odredbama moraju osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika moraju se adaptirati postojeći depoi u skladu s međunarodnim arhivskim standardima što podrazumijeva:

• nabavku arhivske opreme (arhivske ormare, arhivske stalaže, kolica za premještanje arhivske građe),
• osiguravanje odgovarajućih uvjeta za očuvanje arhivske građe kako bi se spriječilo daljnje oštećenje, odnosno osiguravanje uvjeta i sredstava za konzervatorsko-restauratorske radove na arhivskoj i bibliotečkoj građi,
• osnivanje i opremanje laboratorija za konverzaciju i restauraciju arhivske građe,
• osnivanje i opremanje tzv. trezor sobe za pohranjivanje najreprezentativnije arhivske i bibliotečke građe,
• digitalizacija i mikrofilmovanje arhivske i bibliotečke građe,
• hibridno arhiviranje,
• izradu sistema klimatizacije koji će osigurati optimalnu količinu vlažnosti 850 do 60 %) i temperature zraka (16° do 22°C) u prostorijama u kojima se čuva arhivska i bibliotečka građa,
• izradu videonadzora i sistema protivpožarne zaštite, te
• izradu plana za trajni smještaj arhivskih fondova i zbirki.

Promoviran je Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu, kao i dva izdanja Arhiva BiH.

Drugi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo promovisan je 6. juna 2012. godine u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.

Promotori su bili Sejdalija Gušić (Historijski arhiv Sarajevo), dr. Lejla Gazić (Orijentalni institut u Sarajevu), prof. dr. Kerima Filan (Filozofski fakultet Sarajevo) i dr. Mustafa Jahić (direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu).

Publici se obratio i hafiz Haso Popara iz Gazi Husrev-begove biblioteke, koji je inače i priredio drugi svezak kataloga čiji su izdavači Fondacija za islamsko naslijeđe al-Furqan iz Londona i JU Historijski arhiv Sarajevo.

U katalogu su obrađeni rukopisi Kur’ana i dijelova Kur’ana, rukopisi tedžvida, tefsira, akaida, hadisa, islamskog prava, etike i propovijedništva, idžazetname i vakufname, ukupno 486 rukopisna kodeksa sa 984 djela.

Znatan broj rukopisa odlikuje se izuzetno lijepom kaligrafijom i ornametikom. U nekima su naročito estetski komponirane prve stranice i listovi. Zbirka rukopisa nastala je i razvijala se u dužem vremenskom periodu zahvaljujući poklonima ili otkupom od raznih institucija i pojedinaca tako da danas predstavlja jednu od bogatijih rukopisnih zbirki na Balkanu. Objavljivanje Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo za nas ima poseban značaj jer će na ovaj način Zbirka biti dostupna široj naučnoj javnosti i svima onima koji se bave izučavanjem i zaštitom kulturne baštine.

Podsjećamo javnost da je prvi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo, kojeg je obradio dr. Mustafa Jahić, promoviran prošle godine gdje je riječ o znatnom broju rukopisa koji spadaju među remek-djela orijentalne kaligrafije i ornamentike.Taj katalog sadrži 687 djela iz oblasti filozofije, logike, historije, matematike, astronomije, medicine i drugih oblasti na orijentalnim jezicima te na bosanskom jeziku. Posebnu vrijednost kataloga predstavljaju rijetki rukopisi čiji su autori ili prepisivači s prostora BiH i susjednih zemalja.

Promovisana izdanja Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva BiH

Historijski arhiv Sarajevo i Arhiv Bosne i Hercegovine priredio je u okviru obilježavanja manifestacije „Sedmica arhivā – Međunarodni dan arhivā“ promociju svojih novih izdanja (Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu, Izvještaji o situaciji u Drinskoj banovini 1936-1939 i Aleksandar Poljanić) u Zemaljskom muzeju BiH 7. juna 2012. godine.

Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu autora Harisa Zaimovića, direktora Historijskog arhiva Sarajevo, promovirao je dr. Andrej Rodinis iz Arhiva BiH.

Ovo izdanje pripada ediciji “Inventari” i treće je po redu. Riječ je o intenzivnom i podrobnom sređivanju i obradi spisa ovog veoma vrijednog i značajnog arhivskog fonda.

U analitičkim inventarima, arhivistički opisi su strukturirani tako da se navodi signatura dokumenta, datum, informacija ko kome šalje spis / dopis te sadržaj samog spisa. Opisi u inventaru izrađeni su stručno i detaljno i predstavljaju potpunu informaciju istraživačima, koji će u brojnim slučajevima doći do informacija koje mu trebaju bez da mora posezati za samim dokumentima.

Ono što je značajno za ove inventare jeste prikaz razvoja gradske uprave, svakodnevnog života u gradu Sarajevu te svakodnevna problematika jednog grada (urbanizam, komunalna pitanja, zdravstvo, trgovina, razne vrste izdavanja dozvola, prijave boravka, jamstva, ovrhe, prekršajno-kazneni postupci, smještaj vojske, policijske mjere, obilježavanje vjerskih i monarhijskih praznika, požari , poplave, izdavanje građevinskih dozvola itd.). Ovi inventari nam daju uvid u imena ulica, mahala te imena brojnih stanovnika ovog grada ali i onih koji su bili u prolazu.

Podsjećamo da je isti autor ranije objavio analitički inventar za 1879. godinu (godina uspostave Gradskog poglavarstva grada Sarajeva) te također za 1880. godinu.

Dr. Senija Milišić iz Instituta za historiju prikazala je knjigu Izvještaji o situaciji u Drinskoj banovini 1936-1939 autora dr. Andreja Rodinisa iz Arhiva BiH.

Riječ je o trećoj knjizi arhivske građe, koja obuhvata povjerljive izvještaje banske uprave Drinske banovine Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Nakon prve dvije knjige u ovom tomu, koje su obuhvatile razdoblje 1929-1931. odnosno 1932. do 1935., u ovoj su knjizi sabrani izvještaji od januara 1936. do oktobra 1939. godine, čime je Arhiv Bosne i Hercegovine dovršio ovaj tom, odnosno objavio sve ove izvještaje.

Izvještaji sadrže iscrpne podatke o sigurnosti, političkim događajima, stanju industrije i trgovine, poljoprivrede, šumarstva, rudarstva, javnih radova, školstvu, prosvjeti i djelovanju kulturno-prosvjetnih društava. Naročito opsežno u izvještajima se donose političko raspoloženje i događanja. Zbog svega, kako se radi o povjerljivoj izvornoj arhivskoj građi, ovaj tom predstavlja nezaobilazne izvore za proučavanje života u dijelu Bosne i Hercegovine koji je bio obuhvaćen Drinskom banovinom. Ovim tomom Arhiv Bosne i Hercegovine je obnovio ediciju Arhiva Bosne i Hercegovine “Građa za proučavanje političkih, kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja iz prošlosti Bosne i Hercegovine (XIX i XX vijek)”.

Dr. Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH, promovirao je knjigu Aleksandar Poljanić čiji je autor također dr. Rodinis.

Studija A. Rodinisa “Aleksandar Poljanić”, objavljena u posebnom broju časopisa Matice hrvatske “Hrvatska misao” bavi se životom i kolekcionarstvom Aleksandra Poljanića (1884.-1948.). Poljanić, direktor nekadašnje Zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, prije Drugog svjetskog rata bio je poznat kao strastveni kolekcionar, koji je prikupio impozantnu numizmatičku i filatelističku zbirku, zbirku kodeksa, plakata, historijskih dokumenata, rijetkih knjiga.

Među svim tim predmetima, najčuveniji je zlatnik Stjepana Tomaševića, koji je poslije hapšenja A. Poljanića 1945. misteriozno nestao. Nakon Drugog svjetskog rata, kao direktor Zemaljske banke, Poljanić je izveden pred sud pod optužbom za suradnju s okupatorom, osuđen na gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine, kojom prilikom je zaplijenjena i njegova kolekcija. Autor je u ovoj studiji opisao Poljanićev život i rad u Sarajevu, njegove kolekcionarske aktivnosti, sudski proces, kao i put kolekcije nakon konfiskacije Poljanićeve imovine. Dijelovi ove kolekcije podijeljeni su Zemaljskom muzeju, Historijskom muzeju, Muzeju grada Sarajeva, Orijentalnom institutu, Historijskom arhivu Sarajevo, Arhivu Bosne i Hercegovine i Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci. Po obavljenim istraživanjima u većini ovih institucija, u studiji je dat popis svih onih predmeta koji su se nalazili u Poljanićevoj zbirci. U studiji je donesen i niz ilustracija. Od poznatijih primjeraka iz ove kolekcije mogu se izdvojiti:

• povelja kralja Stjepana Tomaša iz 1459., koja se čuva u Zemaljskom muzeju;
• izvanredna filatelistička zbirka, koja se čuva u Historijskom muzeju;
• prve tiskane knjige na bosanskom jeziku s početka 17. stoljeća, poljičke isprave ili ostavština Mehmedbega Kapetanovića Ljubušaka u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci;
• stotine plakata, rukopisa i druge građe.