Historijski arhiv Sarajevo posjetili su studenti historije Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koji su na petoj godini studija po Bolonjskom procesu i imaju arhivistiku.
U cilju edukacije sa radom Arhiva, bogatstvom njegovih fondova i zbirki, historijatom i zgradom, nadležnostima, čitaonicom i načinima istraživanja i korištenja arhivske građe, upoznali su ih stručni djelatnici Arhiva.
U okviru međunarodnog simpozijuma “Osmansko naslijeđe i muslimanske zajednice Balkana danas”, postavljena je izložba osmanskih dokumenata vezanih za Balkan u okviru kojih se nalaze i “Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika” JU Historijski arhiv Sarajevo (HAS).
Konferencija je otvorena 16. oktobra 2009. godine u hotelu Hollywood u Sarajevu, a u organizaciji Centra za napredne studije (CNS), Centra za civilizaciju Balkana (BALMED) i Turske uprave za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA).
Uposlenici JU Historijski arhiv Sarajevo boravili su 8. i 9. oktobra 2009. godine u Tuzli gdje se održavalo međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2009”. Almira Alibašić izložila je referat pod nazivom Arhivski fondovi Historijskog arhiva Sarajevo kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Admir Nezirović govorio je o Kartama, mapama i planovima Sarajeva u Historijskom arhivu Sarajevo, a Ismeta Džigal Berkovac o Redizajnu web stranice JU Historijsaki arhiv Sarajevo.
U okviru obilježavanja Evropskog dana jevrejske kulture, a u dogovoru sa predstavnicima Pokrajinskog arhiva Koper (Slovenija), Historijski arhiv Sarajevo ustupio je izložbu plakata “Sjećanje na holokaust”.
Izložbu je danas otvorila Nada Bajić-Čibej, direktorica Pokrajinskog arhiva Koper, u njihovom izložbenom salonu.
Inače, pokrovitelj manifestacije Evropski dan jevrejske kulture u Sloveniji (6. septembar) je predsjednik Republike Slovenije dr. Danilo Turk.
Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 1/10.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 13. jula 2009. godine, donijela je
O D L U K U
I
Pokretno dobro – Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik čine fondovi i zbirke arhivske građe sistematizirane u devet grupa:
Nacionalni spomenik je smješten u zgradi Historijskog arhiva Sarajevo u ulici Alipašina 19 i depoima u ul. Čadordžina 90 i Ferhadija 13, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“ br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).
II
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) će utvrditi tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.
III
S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnog spomenika, što podrazumijeva:
Izlaganje i ostali vidovi prezentacije nacionalnog spomenika i pojedinih njegovih dijelova na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovu uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo).
Nadzor nad provođenjem mjera zaštite nacionalnog spomenika vrši nadležno ministarstvo.
IV
Iznošenje nacionalnog spomenika ili njegovih pojedinih dijelova (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.
Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, ukoliko bude nedvojbeno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik. U odobrenju se utvrđuju svi uvjeti pod kojima se pokretno naslijeđe može iznijeti iz Bosne i Hercegovine, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o tome se obavještava Vlada Federacije, nadležna služba sigurnosti, carinska služba Bosne i Hercegovine i javnost.
V
Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.
VI
Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II – V ove odluke.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije
(http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u „Službenom glasniku BiH“.
Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.
Broj: 02-2-40/09-38
8. jula 2009. godine
Sarajevo
Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH na svojoj 45. sjednici donijela je
o proglašenju pokretnog dobra – Fondovi i zbirke JU Historijski arhiv Sarajevo nacionalnim spomenikom BiH
Prema odredbama Zakona o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Službene novine FBiH, br. 2/02, 27/02 i 6/04), nacionalni spomenici uživaju najviši stepen zaštite, a za implementaciju odluka Komisije odgovorni su federalni organi vlasti. U slučaju pokretnog dobra, u koje spadaju Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo, nadležno je Federalno ministarstvo kulture i sporta.
Kompletan dokument možete preuzeti ovdje.
Povodom obilježavanja Evropskog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u Brusa-bezistanu otvorena je izložba dokumentarne građe, fotografija i plakata pod nazivom “Holokaust, genocid..”, a u organizaciji Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Tuzlanskog kantona. Upriličen je i poetsko-muzički recital, na kojem su učestvovali glumci Emina Muftić, Miodrag Trifunov, Izudin Bajrović i violončelista Jevgenij Ksaverijev.
Inače, za godišnjicu genocida u Srebrenici otvorene su četiri izložbe a na inicijativu Ministarstva kulture i sporta i javnih ustanova kulture Kantona Sarajevo.
Historijski arhiv Sarajevo ustupio je izložbu “Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika” Zavičajnom muzeju Travnik u okviru obilježavanja tradicionalne vjersko-kulturne manifestacije Dani Ajvatovice.
Izložba će biti otvorena u utorak, 23. juna 2009. godine u 20 sati u prostorijama Zavičajnog muzeja u Travniku, a panoi će se moći pogledati do 8. jula.
Podsjetimo da se ova izložba već duže vrijeme organizuje u gradovima širom BiH.
“Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika” bit će prezentirani od 8. do 11. juna 2009. godine u Konjicu u sklopu manifestacije “Dani općine”. Organizator je ustanova Narodni univerzitet Konjic.
Izložba čiji su autori Sejdalija Gušić i Atif Mušinović iz JU Historijski arhiv Sarajevo, te Vesna Miović iz Državnog arhiva u Dubrovniku, bit će otvorena 08. juna u 21 sat na platou ispred Doma kulture, a panoi sa pečatima bit će postavljeni u Bosanskoj sobi.
U prostorijama JU Historijski arhiv Sarajevo 4. juna 2009. godine u prijateljskoj i radnoj posjeti boravile su kolege iz Hrvatskog arhivističkog udruženja. Između ostalog, govorilo se o dosadašnjoj uspješnoj saradnji, kao i o njenom nastavku. Direktor Sejdalija Gušić kolege iz Zagreba, Varaždina i Slavonskog Broda, njih 67, upoznao je i sa Orijentalnom zbirkom koju posjeduje Arhiv, te im je ujedno pokazao i nekoliko vrijednih eksponata.
