Otvorena izložba o izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti Arhiva

Povodom 71. godišnjice od osnivanja , u našem Arhivu je u ponedjeljak, 6. maja otvorena izložba “Izdavačko-izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948-2019” autorice više arhivistice Ismete Džigal-Berkovac.

– Postavkom smo nastojali vizualno dočarati bogat kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, koji je do sada organizirao 72 izložbe i izdao 48 publikacija, iz oko 11.000 dužnih metara arhivske građe koju Arhiv brižno čuva – kazala je Džigal-Berkovac i dodala da se originalnost izložbe monografskog karaktera ogleda kroz kombinacije izdanja, izložbi i popratnog materijala, kao što su katalozi, pozivnice i plakati, koji su štampani od osnivanja do danas.

Izložbom su dati hronološki podaci koji govore o uloženom trudu i zaslugama u polju izdavačko-izložbene djelatnosti, kako bi se posjetiteljima pružila retrospektiva svega što je Arhiv na tom polju i radio.

Izložbu će u prostoru Historijskog arhiva Sarajevo biti moguće pogledati u narednih sedam dana, a tokom trajanja Otvorenih vrata Arhiva, posjetici će moći kupiti izdanja Arhiva po sniženim cijenama.

Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine kao Arhiv Grada Sarajeva. Arhisvka građa koju čuva proglašena je Nacionalnim spomenikom – pokretnim dobrom Bosne i Hercegovine. Najstariji dokumenti koje Arhiv posjeduje datiraju iz 15. stoljeća.

Historijski arhiv Sarajevo na međunarodnoj konferenciji u Radencima, Slovenija

Od 3. do 5. aprila 2019. godine u Radencima, Slovenija održana je tradicionalna, međunarodna konferencija TEHNIČNI IN VSEBINSKI PROBLEMI KLASIČNEGA IN ELEKTRONSKEGA ARHIVIRANJA, sa glavnom temom:  Personal and other Sensitive Data at Record’s Creators and in the Archives / Lični i drugi osjetljivi podaci kod stvaralaca i u arhivu.

U tri dana trajanja konferencije, kroz tematske panele: Arhivi i zaštita ličnih podataka, Zaštita ličnih podataka, Stručna arhivska obrada, Digitalizacija i dostupnost u arhivima, Arhivi i stvaraoci, prezentirano je oko trideset stručnih radova autora iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rumunije, Poljske, Švicarske, te Sjedinjenih Američkih Država.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo konferenciji u Radencima su prisustvovali direktor Arhiva mr.sci. Fuad Ohranović, Džemila Čekić, viša arhivistica, Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica i Elma Dervišebegović, arhivistica. Prezentovani su slijedeći stručni radovi: Alen Šarčević (Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo) i Džemila Čekić, Dostupnost i upotreba osjetljivih ličnih podataka: fond Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo – studija primjera iz Historijskog arhiva Sarajevo; Almira Alibašić-Fideler, Lični podaci u arhivskoj građi i njihova upotreba: arhivski fond “Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine” – primjer iz Historijskog arhiva Sarajevo; Elma Dervišbegović, Kolizija između pravnih propisa o zaštiti ličnih podataka i pravnih propisa u arhivskoj struci.

http://www.pokarh-mb.si/uploaded/datoteke/program_radenci_2019_en.pdf

Izložba “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” ponovo u Brusa Bezistanu

Povodom povodom 6. aprila, Dana oslobođenja grada Sarajeva od fašizma, Historijski arhiv Sarajevo je u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva upriličio izložbu “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, pregled teritorijalnog i urbanog razvitka grada od najstarijih vremena do modernog doba, autora arhivista Velida Jerlagića. Izložba kroz predstavljene autorske karte, te karte i planove iz fundusa Zbirke karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo, prikazuje teritorijalni razvoj Sarajeva od prethistorije preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austro-ugarskog perioda, pa sve do XX vijeka.

Viši arhivista Haris Zaimović je, otvarajući izložbu, istakao da se i ovom izložbom ukazuje na značaj arhivske građe čuvane u Historijskom arhivu Sarajevo, koja je vlasništvo države.

“Historijski arhiv Sarajevo je institucija gdje grad Sarajevo vadi svoju ličnu kartu. A znamo da bez lične karte ne možete obavljati svoje svakodnevne poslove”, istakao je Zaimović.

Autor izložbe je kazao da je želio napraviti izložbu koja će vizuelno prezentirati teritorijalni, urbani razvoj grada Sarajeva od najstarijih vremena do perioda kraljevine Jugoslavije. Govoreći o kartama istakao je da je za izložbu koristio kartografsku građu iz Zbirke karata i planova Arhiva, ali je i izradio nekoliko autorskih karata za one periode koji nisu pokriveni arhivskom građom, kao što su rimsko doba, srednji vijek ili osmanski period.

“Izložbom sam želio građanima približiti činjenicu da je prostor današnjeg grada Sarajeva kontinuirano naseljen hiljadama godina iako su sama naselja nosila različite nazive i bila locirana na različitim mjestima. Kontinuitet naseljavanja je bio stalan”, naglasio je.

Historijski arhiv Sarajevo na međunarodnoj konferenciji u Puli

U periodu od 27. do 29. marta 2019. godine u Puli, Hrvatska održana je međunarodna konferencija Interactive Archives: Digital Challenges & Collaborative Networks / Interaktivni arhivi: Digitalni izazovi i saradničke mreže, a u okviru 5. Dana ICARUS-a u Hrvatskoj i 23. ICARUS godišnje konvencije.

ICARUS (International Centre for Archival Researche / Međunarodni Centar za arhivska istraživanja) je osnovan 2008. godine, a predstavlja konzorcij organizacija i institucija iz preko 160 zemalja i Kanade, baziran u Austriji koji povezuje i podržava arhivske i srodne institucije u digitalnom dobu kroz različite vrste projekata. ICARUS Hrvatska je osnovan 2016. godine sa ciljem promicanja svih aktivnosti glavne ICARUS organizacije u Hrvatskoj, ali i šire.

Tokom tri dana trajanja konferencije prezentirano je preko 50 stručnih radova na 15 paralelnih sesija sa temama koje su se odnosile na: izazove i perspektive informacijskog društva, arhive na digitalnom putu, međunarodne saradničke projekte, izgradnju zajedničke informacijske strukture, kulturnu baština i interaktivne arhive, itd. Akcenat predstavljanja ICARUS organizacije bio je na započetom i predstojećem velikom evropskom projektu Time Machine. Ispred Historijskog arhiva Sarajevo konferenciji u Puli su prisustvovali direktor Arhiva mr.sci. Fuad Ohranović, Haris Zaimović, viši arhivist i Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica.


https://www.icarushrvatska.hr/aktivnosti/dani-icarusa/5-dani-icarus-hrvatska?fbclid=IwAR2KDT74jTy7pS6OyP7G0-xBocvkDlPwRqjTcsSpPhS1uZNRSx_-UVHtf0U

Gostujuća izložba tešanjskog Muzeja otvorena u Brusa bezistanu

Danas je u prostoru Brusa bezistana (Muzej Sarajeva), a povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, otvorena gostujuća izložba JU Muzej Tešanj “Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele”.

Prisutnima su se obratili direktor JU Muzej Sarajeva Mirsad Avdić, direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović i direktor JU Muzej Tešanj Ernad Prnjavorac, te autor izložbe Jasmin Mandžukić.

Pred prisutnim gostima i medijima, svi govornici su potcrtali važnost srednjovjekovnih pečata i povelja bosanske države iz vremena nezavisnosti, kao svjedoka njenog kontinuiteta i integriteta kroz hiljadugodišnju historiju.



Saopćenje za javnost

Historijski arhiv Sarajevo obavještava javnost da je izložba “Antisemitski plakat u Nedićevoj Srbiji i NDH” koja se danas otvara u Muzeju Sarajeva, a koju potpisuju Eli Tauber, Sejdalija Gušić i pokojna kolegica Milena Gašić (umrla u januaru 2018. godine), pokušaj privatizacije izložbe u vlasništvu JU Historijski arhiv Sarajevo od strane g. Elija Taubera. Navedena izložba pod izvornim nazivom “Antisemitski plakat u vrijeme NDH i Nedićeve Srbije” već je 2006. godine prikazana javnosti te je odštampan prigodni prateći materijal (plakati, afiše). Ova izložba nastala je kao rezultat saradnje Historijskog arhiva Sarajevo, Historijskog muzeja BiH i Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine. Izdavač izložbe je bio Historijski arhiv Sarajevo. 
U navedenoj izložbenoj postavci autora Amre Čusto (Historijski muzej BiH), Milene Gašić i Sejdalije Gušića (Historijski arhiv Sarajevo), te Elija Taubera (Jevrejska zajednica BiH), pored arhivske građe u vlasništvu drugih institucija, na devet plakata prikazani su skenovi arhivske građe iz perioda Drugog svjetskog rata koji su vlasništvo JU Historijski arhiv Sarajevo i koji su proglašeni nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine- pokretno dobro.

U slučaju današnje prezentacije digitalnih kopija spomenute arhivske građe g. Eli Tauber nije obavijestio vlasnika i izdavača izložbe- JU Historijski arhiv Sarajevo niti je od Arhiva ali ni drugih partnera u projektu iz 2006. godine tražio dozvolu.. Ovi postupci nisu u skladu sa Članom 3. i 31. Zakona o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo koji nalažu traženje dozvole od Arhiva, kao i Pravilnikom o uslovima i korištenju arhivske građe JU Historijski arhiv Sarajevo Član 11. Stav 2: “Korisnik je obavezan pribaviti saglasnost Arhiva za bilo kakvo publikovanje arhivske građe koja je bila predmet istraživanja korisnika arhivske građe“.

Iz pijeteta prema žrtvama holokausta i svjesnosti značaja obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust- 27. januar, ali i poštovanja i višedecenijske dobre saradnje sa JU Muzej Sarajeva koji su obmanuti u ovom slučaju, nismo željeli zabraniti prikazivanje ove izložbe. 
Upozoravamo neodgovorne pojedince i institucije da ćemo u slučaju ponavljanja ovakvog djela i očitog kršenja Zakona o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo pokrenuti sve Zakonom predviđene mjere.

Materijali izložbe iz 2006. godine i plakat izložbe iz 2019. godine.

Izložba “Staro Sarajevo iz kolekcije Koste Mandića” otvorena u Despića kući

Foto: Klix
Foto: Klix

U depadansu Muzeja Sarajeva, Despića kući, otvorena je zajednička izložba Igora Radovanovića (Muzej Sarajeva) i Saše Beltrama (Historijski arhiv Sarajevo) “Staro Sarajevo iz kolekcije Koste Mandića”.

Nastala kao rezultat saradnje Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo, a povodom obilježavanja 70 godina rada Muzeja Sarajeva (1949-2019) i Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018), izložba svjedoči o izgledu grada i njegovih stanovnika kroz prošlost ovjekovječenu u fotografijama i vrijednoj arhivskoj građi.

Dokumente i fotografije koji su prikazani na izložbi prikupio je Kosta Mandić, pravnik Gradskog poglavarstva Sarajeva iz perioda između dva Svjetska rata, a koji se danas čuvaju se u zbirkama Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo.

Izložbu su otvorili direktori Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo Mirsad Avdić i Fuad Ohranović.

– Historijski Arhiv Sarajevo je prošle godine obilježio 70 godina rada, a ove godine tu godišnjicu obilježava Muzej Sarajeva. Važno je naglasiti da u proteklih sedam decenija rada naših ustanova Arhiv i Muzej su često bili povezani, čak smo jedno vrijeme bili smješteni u istom objektu. Obzirom da svaki iz svog domena baštini historiju grada upućeni smo na saradnju – rekao je Ohranović.

Arhivist Saša Beltram naglasio je da su izložene fotografije i arhivska građa.

– Na dvanaest panoa koje je napravio Muzej Sarajeva nalaze se fotografije, a na osam koje je radio Arhiv su arhivski dokumenti sa statističkim podacima o stanovništvu Sarajeva, kao i dokumenti o izgradnji grada – rekao je.

Viši kustos Muzeja Sarajeva Igor Radovanović je istakao da se na ovim fotografijama može vidjeti “da je Sarajevo nekad bilo mnogo ljepše, da su ljudi bili opušteniji”, te da je “bilo manje brige nego danas”.

– Kao jednu poruku izložbe rekao bih da Sarajevo može mnogo i treba učiti iz prošlosti – naglasio je Radovanović.

Izložba obuhvata fotografije i arhivsku građu iz perioda od vremena austro-ugarske vladavine do kraja Drugog svjetskog rata.

70 godina izdavačke i izložbene djelatnosti predstavljeno posebnim izdanjem Arhiva

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića je u srijedu, 16. januara 2019. godine održana promocija publikacije “Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018)”, koju su priredile više arhivistice Ismeta Džigal-Berkovac i Almira Alibašić-Fideler.

Ovo posebno izdanje Historijskog arhiva Sarajevo promovisali su direktor Arhiva, viši arhivist mr. sci. Fuad Ohranović i arhivski savjetnik mr. Sejdalija Gušić, dok se u ime autorica prisutnima obratila Ismeta Džigal-Berkovac. Direktor Ohranović je istaknuo da je u proteklih nešto više od 70 godina rada Arhiv izdao 48 publikacija: monografija, posebnih izdanja, inventara, kataloga, te organizirao 70 izložbi – 27 samostalnih, 33 u saradnji sa drugim ustanovama i 10 gostujućih.


“Posebno zadovoljstvo nam predstavlja da je među ovih 70, odnosno ukupno 27 samostalnih izložbi koliko smo održali u proteklih 70 godina, samo u 2018. godini u kojoj smo obilježavali naš jubilej, bilo šest samostalnih izložbi, odnosno sedam – uključujući i gostujuću izložbu slovenskih arhivâ na čelu sa državnim Arhivom Republike Slovenije, što 2018. godinu čini godinom sa najviše održanih izložbi i ukupno programskih aktivnosti. Pored toga Arhiv je štampao i dvije publikacije: Zapisnike sarajevskog gradskog zastupstva (1878-1881) i ovu, koju danas promovišemo, te uradio i dokumentarni film u saradnji sa Kantonalnom TVSA koji je prikazan na Svečanoj akademiji 3. maja 2018. godine.” – kazao je Ohranović.


Kada je u pitanju izdavačka djelatnost Arhiva, prisutnima su predstavljeni podaci da je do kraja 20. stoljeća, od ukupno 48 – štampano 13 publikacija, dok je ostatak od 35 publikacija (monografije, inventari, posebna izdanja i katalozi izložbi), štampan u periodu 2000-2018. godine. 


 “Čitaoc ove monografije će kroz prezentaciju izložbeno-izdavačke djelatnosti tako dobiti podatke šta se to sve čuva u našem, ali i drugim arhivima u BiH i inostranstvu. A mi koji radimo u Arhivu dobili smo dobar priručnik u kojem su sumirani rezultati rada u proteklih 70 godina u segmentu promocije kulturne baštine, a sve to samo sa jednim ciljem: kako cijeniti ranije uloženi trud i kako to što je urađeno unaprijediti i biti što bolji i uspješniji” – istakao je direktor Ohranović.


Na kraju, direktorici Bošnjačkog instituta- fondacije Adila Zulfikarpašića, g. Amini Rizvanbegović-Džuvić, uručena je zahvalnica Historijskog arhiva Sarajevo, za uspješnju saradnju između dvije ustanove.

Rukopisi Laure Papo Bohorete predstavljeni u Subotici

U vijećnici Gradske kuće u Subotici su 17. 12. 2018. predstavljena izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”, prve bosanskohercegovačke dramske spisateljice. Nakon uvodne riječi direktora Historijskog arhiva Subotica g. Stevana Mačkovića i predstavnika Jevrejske opštine Subotica g. Roberta Kovača, prisutnima su se obratili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, viši arhivist Almira Alibašić Fideler, i arhivist Velid Jerlagić. Predstavnici našeg Arhiva govorili su o publikaciji Rukopisa Laure Papo Bohorete, o njenom životu i djelatnosti, te o historiji sefardskih Jevreja u Sarajevu.

 Laura Papo Bohoreta je bila jevrejska spisateljica iz prve polovine 20. stoljeća. Ona je bila prva bosanska dramska spisateljica, pisala je na jeziku ladino (ili judeo-español, kako ga još zovu), a u svojim djelima je opisivala život Jevreja Sefarda u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Na ovaj način smo željeli da svojim kolegama u regionu i kolegama arhivistima u Subotici predstavimo ovo veoma vrijedno izdanje koje čini kulturnu baštinu naroda Bosne i Hercegovine – rekao je Ohranović.

Predstavnici Historijskog arhiva Sarajevo su u okviru promocije izdanja Arhiva posjetili i Historijski arhiv Subotica.

Predstavljanje publikacije Historijskog arhiva Sarajevo u Subotici je rezultat saradnje sa subotičkim Istorijskim arhivom.


Učenici Medicinske škole posjetili Arhiv

U okviru obilježavanja 12. decembra, Dana arhivske službe Bosne i Hercegovine, u posjetu Historijskom arhivu Sarajevo boravili su članovi Historijske sekcije – učenici Srednje medicinske škole, na čelu sa profesoricom Živanom Ilić.

Viši arhivisti Haris Zaimović i Atif Mušinović učenike su upoznali sa radom i značajem našeg Arhiva te primjerima građe koju čuvamo u arhivskim policama.