Arhivisti HAS-a na konferenciji u Radencima

Od 11. do 13. aprila/travnja se u Radencima u Sloveniji održava tradicionalna međunarodna konferencija “Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja”. Konferencija se tematski primarno bavi dostupnošću, korištenjem i digitalizacijom arhivskog gradiva. Prezentacije, referati i predavanja na konferenciji tretiraju arhivsku teoriju i praksu, stvaraoce arhivske građe, stručne standarde opisa arhivskog gradiva te objavljivanje i davanje u korištenje istog.

Na konferenciji učestvuju izlagači iz Njemačke, Švicarske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Rumunije i Južnoafričke Republike.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo učestvuju četiri izlagača: direktor Fuad Ohranović (Fond Laure Papo Bohoreta- projekat publikacije i digitalizacije arhivske građe), arhivski savjetnik Sejdalija Gušić (Lični fond Mustafa Mulalić- je li bio pod embargom), viši arhivist Haris Zaimović (Sarajevska gradska uprava u fondovima Historijskog arhiva Sarajevo – presjek organizacije i djelovanja lokalne gradske uprave na području Sarajeva) te viši arhivist Aleksandra Pijuk-Pejčić (Značaj odabiranja arhivske građe i izlučivanja registraturne građe).

Prilikom otvaranja konferencije, minutom šutnje, odata je počast nedavno preminulim kolegicama arhivistkinjama, Mileni Gašić iz Historijskog arhiva Sarajevo i Metki Bukošek iz Zgodovinskog arhiva Celje.

Konferencija se održava u organizaciji Pokrajinskog arhiva Maribor.


U slovenskom Celju predstavljeni “Rukopisi Laure Papo Bohorete”

U prostorijama Historijskog arhiva Celje (Zgodovinski arhiv Celje) su u utorak, 10. aprila/travnja 2018. godine promovisana izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”.

Borut Batagelj, direktor celjskog Arhiva, prisutne je upoznao s izlaganjem gostiju iz Sarajeva, a o objavljivanju rukopisa sarajevske sefardske spisateljice detaljnije su govorili direktor sarajevskog arhiva Fuad Ohranović i arhivski savjetnik Sejdalija Gušić.


Dodijeljena zahvalnica dr sc. Andreju Rodinisu

U četvrtak, 5. aprila 2018. godine je u sklopu promocije izdanja Historijskog arhiva Sarajevo, a povodom nadolazećeg obilježavanja 70-godišnjice Historijskog arhiva Sarajevo, dodijeljena zahvalnica dr sci. Andreju Rodinisu, arhivskom savjetniku i istaknutom članu arhivističke zajednice BiH, za podršku radu naše ustanove i uspješnu saradnju na zajedničkim projektima.

dr sci. Andrej Rodinis rođen je u Sarajevu 1976. godine. U rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu. Na Odsjeku za komparativnu književnost i informatologiju – grupa arhivistika – Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2000. godine, na odsjeku za informacijske znanosti istog fakulteta magistrirao 2004. godine, te doktorirao 2009. godine. Od 2000. do 2005. godine bio je arhivist u Arhivu Federacije, da bi od 2005. do 2018. godine bio uposlenik Arhiva Bosne i Hercegovine, gdje je radio na sređivanju, obradi i objavljivanju arhivske građe, a obavljao je i dužnost zamjenika direktora Arhiva BiH.

Promovisana prva knjiga nove edicije izdanja HAS-a

Foto: RadioSarajevo.ba

Promocija posebnog izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Zapisnici sarajevskog gradskog zastupstva (1878-1881)” priređivača višeg arhivista Harisa Zaimovića upriličena je danas u Sarajevu.

Napomenuvši da se ove godine navršava 140 godina od formiranja moderne gradske uprave u Sarajevu dolaskom Austro-Ugarske monarhije, te da ova edicija počinje s prvim zapisnicima prvog saziva Gradskog zastupstva Sarajeva, Zaimović je istakao da su time otvorena vrata istraživanju i objavljivanju izvora iz arhivskih fondova gradske uprave u zadnjih 140 godina.

“Prije tačno 140 godina Bosna i Hercegovina je odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine izašla iz državnog ustroja Osmanskog carstva te ušla u sastav Austro-Ugarske monarhije. Nova uprava je najveću pažnju pridavala reformi i preustroju upravnog aparata, s ciljem stabilizacije odnosa unutar zemlje i uspostavljanja novog državnog poretka. Gradska uprava Sarajeva je tek pod austrougarskom upravom postala jedan od važnih činilaca u razvitku grada. Historijski arhiv Sarajevo predstavlja prve zapisnike prvog gradskog zastupstva, odnosno početak izgradnje moderne gradske uprave, koja u ovoj godini obilježava 140 godina postojanja, kontinuiteta i djelovanja, o čemu svjedoči i Historijski arhiv Sarajevo objavljivanjem vrijedne arhivske građe čineći je pritom dostupnom za građane i istraživače. Radi se o prvorazrednoj arhivskoj građi koja prikazuje kontinuitet djelovanja gradske uprave, ali i svakodnevnicu Sarajeva i njegovu cjelokupnu društvenu historiju” – kazao je Zaimović.

Navodeći da je teško odrediti koji je bio najplodonosniji period grada Sarajeva jer se ono tokom 40 godina austrougarske uprave mijenjalo i postajalo novi grad, ali i nakon 1945. godine, kada počinje period intenzivne obnove i izgradnje a posebno preporoda grada od 1978. do 1984. za XIV. Zimske olimpijske igre.

Direktor Arhiva Fuad Ohranović je naglasio da ova knjiga predstavlja početak nove edicije pokrenute povodom 70 godina postojanja i rada Arhiva, a u sklopu koje će biti objavljivana arhivska građa koja se odnosi na gradsku upravu u periodu od 1878. do 1990-ih. 

Promocija je održana u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil Zulfikarpašić.


Studenti Univerziteta u Zenici posjetili arhiv

Studenti i profesori Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici su u srijedu, 4. aprila posjetili naš Arhiv.

Studijski posjet zeničkog fakulteta Arhivu predvodili su rektor Univerziteta u Zenici prof. dr Damir Kukić, šef Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta prof. dr Esad Delibašić, te prof. dr Edin Tabak, prof. dr Lejla Kodrić-Zaimović (Filozofski fakultet Sarajevo), doc. dr Mirza Džananovic i Narcisa Puljek-Bubrić iz Bosnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića.

Arhiv, arhivske fondove i zbirke studentima su predstavili direktor Arhiva mr sc. Fuad Ohranović, te viši arhivisti Haris Zaimović i Atif Mušinović.


U Trogiru održani 4. dani ICARUS-a i EURBICA konferencija

U Trogiru, Hrvatska, od 14. do 16. marta održani su 4. dani ICARUS-a i EURBICA konferencija. Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u konferenciji je učestvovao direktor Fuad Ohranović sa izlaganjem “Publikacija i digitalizacija kulturnog naslijeđa bosanskih Jevreja – fond “Laura Papo Bohoreta”. Na konferenciji su učestvovali brojni predstavnici Arhiva zemalja EU i regiona.

Tema konferencije bila je “Evropski arhivski pejzaž: Iskorak ka novim horizontima”. Riječi dobrodošlice učesnicima su uputili Vlatka Lemić (ICARUS HR), Deborah Jenkins (EURBICA), Marina Grgičević (DAST, Croatia), Dinko Čutura (HDA, Croatia),  i Thomas Aigner (ICARUS).


U sklopu manifestacije “Dani Isa-bega Ishakovića” prikazana izložba Historijskog arhiva Sarajevo

U okviru manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018”, pored zbornika “Isa-beg Ishaković i njegovo vrijeme”, u sarajevskoj Vijećnici je u petak, 2. marta 2018. predstavljena i izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, autora arhivista Velida Jerlagića.

Ranije istog dana upriličena je i simbolična historijska šetnja i posjeta objektima iz Vakufname Isa-bega Ishakovića, osnivača grada Sarajeva: Bentbaša, Baščaršijski trg, Kolobara han i Careva džamiju.

Organizator manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018” je Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković, uz pokroviteljstvo Gradske uprave i u suradnji sa i Historijskim arhivom Sarajevo i JU Muzej Sarajevo.

Prisutnima su se obratili gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enes Pelidija, predsjednik udruženja “Isa-beg Ishaković” Elvis Pivić, i direktor Historijskog Arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

– Historijski arhiv Sarajevo vezan je za historiju ovog grada i veliko nam je zadovoljstvo da se ove godine kada obilježavamo punih 70 godina rada i djelovanja nalazimo na ovom mjestu, jer bez arhiva i dokumenata nema države, a nema ni historije – kazao je direktor Ohranović.

Vakufnama Isa-bega Ishakovića o osnivanju njegovih zadužbina napisana je 1462. godine, čime je zapravo počelo urbano formiranje gradskog tkiva Sarajeva.


Povodom Dana nezavisnosti BiH, u Brusa Bezistanu otvorena izložba o urbanom razvitku Sarajeva kroz historiju

Izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” autora arhivista Velida Jerlagića otvorena je u Muzeju Sarajeva (Brusa Bezistan) u srijedu, 28. februara 2018. godine. Zajedno sa Historijskim arhivom Sarajevo, ovaj svečani dan izložbom su obilježile i kolege iz Muzeja Sarajeva izložbom “Makete Sarajeva” autora Moamera Šehovića.

Izložba “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” kroz autorske karte, kao i karte i planove iz fundusa “Zbirke karata i planova” Historijskog arhiva Sarajevo, prikazuje prostorni razvoj Sarajeva od najstarijeg vremena, preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austrougarskog perioda, pa sve do modernog vremena.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović istakao je da ovom izložbom Arhiv želi dati doprinos obilježavanju najznačajnijeg dana za Bosnu i Hercegovinu.

(Foto: Klix . ba)

Historijski arhiv Sarajevo i Gazi Husrev-begova biblioteka potpisali Memorandum o saradnji

Historijski arhiv Sarajevo i Gazi Husrev-begova biblioteka su u utorak, 23. 1. 2018. godine potpisali Memorandum o saradnji kojim je formalizirana dugogodišnja uspješna saradnja između dvije važne kulturne institucije koje baštine i čuvaju vrijednu arhivsku i bibliotečku građu. Gazi Husrev- begova biblioteka ima iza sebe 481 godinu rada, dok će Historijski arhiv Sarajevo ove godine obilježiti jubilarnih 70 godina rada i postojanja.

Potpisani Memorandum ima za cilj promoviranje naučno-istraživačke i stručne saradnje između dvije institucije, te saradnju na realizaciji naučno-istraživačkih projekata kojima je predmet proučavanja historija Bosne i Hercegovine.

Historijski arhiv Sarajevo i Gazi Husrev-begova biblioteka će sarađivati u apliciranju za pristup fondovima namijenjenim naučno-istraživačkom radu i organizaciji naučnih simpozija, kulturnih manifestacija, edukacija, susreta, izložbi, promocija i sličnih događaja.

Memorandum čiji su tekst potpisali direktori Osman Lavić i Fuad Ohranović možete preuzeti ovdje.

Studentska posjeta Historijskom arhivu Sarajevo

Studenti II godine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za historiju, Katedra za arheologiju i Odsjek za orijentalnu filologiju, koji pohađaju nastavu u okviru izbornog predmeta Arhivistička istraživanja posjetili su Historijski arhiv Sarajevo 9. i 11. januara 2018. godine u pratnji predmetnog nastavnika doc. dr. Amira Duranovića.

Svrha posjete bila je praktično upoznavanje sa funkcioniranjem jedne arhivske ustanove, njenim fondovima i zbirkama, te mogućnostima korištenja arhivske građe za istraživanja.

Studentima su prezentirani najzačajniji dokumenti i rukopisi Arhiva, te programske aktivnosti koje se rade sa ciljem prezentiranja arhivske građe i educiranja javnosti o značajnim historijskim trenucima naše domovine Bosne i Hercegovine.

Domaćini posjete bili su direktor Fuad Ohranović, te viši arhivisti Atif Mušinović, Haris Zaimović i Saša Beltram.