Category: Vijesti

Povodom obilježavanja 70 godina postojanja Arhiva BiH čime su udareni temelji arhivskoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini, u galeriji Općine Novi Grad Sarajevo je u četvrtak, 7. decembra/prosinca 2017. otvorena izložba “Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika” koja je proizvod saradnje Historijskog arhiva Sarajevo i Državnog arhiva u Dubrovniku. Autori izložbe su dr. Vesna Miović, mr. Sejdalija Gušić i Atif Mušinović. Izložba će trajati do 14. decembra/prosinca 2017. godine.

Povodom Dana državnosti BiH, u sarajevskom Brusa bezistanu (Muzej Sarajeva) će sutra, u petak 24. novembra/studenog 2017. godine u 14h biti svečano otvorena izložba “Kubure” iz kolekcije starog oružja Muzeja Sarajeva. Izložba će trajati 7 dana.

U dvorani Haliç u Istanbulu, Turska, se od 20. do 24. novembra/studenog održava Drugi međunarodni arhivski kongres zemalja koje su pripadale Osmanskom carstvu (2nd International Archive Congress on Ottoman Lands). Teme su vezane za historiju i arhivsku građu osmanskog perioda. Iz Bosne i Hercegovine na kongresu učestvuju Historijski arhiv Sarajevo, Orijentalni institut, Institut za historiju i Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u radu konferencije učestvuje direktor Fuad Ohranović sa radom “Osmansko naslijeđe u Bosni i Hercegovini – Šerijatski sud Sarajevo (1878-1916.)”

Na kongresu radove prezentira oko 150 izlagača na 36 panela. Jedan od organizatora kongresa je Državni arhiv Turske, a događaj se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Turske.

(Foto: AA)

U Državnom arhivu u Zagrebu predstavljeno je trodijelno posebno izdanje “Laura Papo Bohoreta – rukopisi” Historijskog arhiva Sarajevo i Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Laura Papo Bohoreta sefardska je književnica, spisateljica, prevoditeljica i feministkinja koja se bavila istraživanjem prošlosti sefardskih žena u Bosni i Hercegovini.

Predstavljanje u Državnom arhivu u Zagrebu prvo je inozemno predstavljanje ovog djela, nakon promocije održane u junu ove godine u Sarajevskoj vijećnici uz podršku Ambasade Španije. Nakon Hrvatske, promocije će se održati u drugim zemljama, počevši sa Trstom i Italijom.

Direktorica Državnog arhiva u Zagrebu Živana Heđbeli naglasila je kako je Laura Papo Bohoreta prije svega bila građanka Sarajeva, uz to što je bila sefardska Jevrejka i književnica, spisateljica, majka, žrtva Drugog svjetskog rata i jedna od prvih feministica na Balkanu.

Knjiga je nastala nakon digitalizacije Bohoretinog gradiva koje je pohranjeno u Historijskom arhivu u Sarajevu. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva u Sarajevu, kazao je kako je fond Laure Papo Bohoreta u arhiv došao 1961. godine otkupom od njene sestre.

“Fond Laure Papo Bohoreta je jedan od značajnijih u Historijskom arhivu u Sarajevu. Značajan je zato što je Laura Papo pisala i govorila jedan jezik kojega danas nažalost ne govori puno ljudi, to je judo espagnol”, kazao je Ohranović.

U razdoblju između 2015. i 2017. godine Historijski arhiv i Filozofski fakultet u Sarajevu izdali su tri sveske rukopisa poznate sefa književnice Laure Papo Bohoreta povodom obilježavanja 450. godišnjice dolaska Sefarda na Balkan, s tim da je svake godine izdavan po jedan tom rukopisa.

(Izvor: Agencija Anadolija)

Povodom 450-te godišnjice dolaska Sefarda na Balkanski poluotok će u srijedu, 15. novembra/studenog 2017. godine u Zagrebu biti održana promocija trodjelnog izdanja rukopisa Laure Papo Bohorete, izdatog u Saradnji sa Filozofskim fakultetom UNSA i Ambasadom Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini u periodu 2015-2017.

Promocija će biti održana u Državnom arhivu u Zagrebu, ul. Opatička 29, s početkom u 12:00 sati.

Na promociji će govoriti dr. sc. Živana Heđbeli, ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu, mr. sc. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, dr. sc. Kotel Da-Don, docent, predstojnik Katedre za judaistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Jagoda Večerina Tomaić, viši predavač na Katedri za judaistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Cecilia Prenc Kopušar, predavač na Univerzitetu u Trstu.

U sarajevskom Brusa-Bezistanu u petak, 13. oktobra/listopada, svečano je otvorena izložba Državnog arhiva u Zagrebu “Zagreb u doba Franje Josipa I. (1848-1916)”, autorice više arhivistice Katarine Horvat.

Izložbu su otvorili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović i ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu Živana Heđbeli.

Razdoblje vladavine Franje Josipa I., koje je trajalo čak 68 godina, razdoblje je u kojem će se Zagreb razviti u pravo hrvatsko središte, a u tom će procesu u njemu nastati i moderno građansko društvo. Na početku ovog razdoblja, 1850. g., ujedinjeni su Slobodni i kraljevski grad Zagreb te Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i Horvati i od tada teče razvoj ujedinjenog Zagreba.

U ovom su razdoblju ostvareni značajni rezultati u komunalnom razvoju: počinje s radom Gradska plinara (1863. g.), uvedena je javna plinska rasvjeta (1877. g.), izgrađen je moderni vodovod (1878. g.), osnovano je središnje gradsko groblje na Mirogoju (1878. g.), uveden je konjski tramvaj (1891. g.), započinje izgradnja sistematske moderne kanalizacije (1892. g.), otvoren je Državni (danas Glavni) kolodvor (1892. g.), postavljena je električna rasvjeta (1907. g.), te je proradio i prvi električni tramvaj (1910. g.).

Razvoj Zagreba tog perioda vidljiv je i u porastu broja stanovnika. Prema popisu iz 1857. g., Zagreb je imao 16 657 stanovnika, da bi 1910. g. imao čak 79 038 stanovnika.

Franjo Josip I. Habsburg (1830. – 1916. g.) na vlast je došao kao osamnaestogodišnjak, burne 1848. g., nakon abdikacije Ferdinanda I. (V.). Njegova vladavina prestala je njegovom smrću 21. studenog 1916. g. u jeku Prvog svjetskog rata. Za života je čak tri puta posjetio Zagreb. Njegovi dolasci pomno su organizirani, pri čemu je grad bio svečano ukrašen, što je iziskivalo poseban trud, kako od strane zemaljske, tako i gradske uprave.

Izložba započinje proglasom Franje Josipa I. o preuzimanju kraljevske vlasti 1848. g., a završava prikazom proklamacije Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. g. koja simbolično uvodi Zagreb u novo razdoblje njegove povijesti.

Izložba će biti postavljena u Brusa-Bezistanu do petka, 20. oktobra/listopada 2017.

 U Hotelu “Tuzla” u Tuzli je od 27. do 29. septembra 2017. godine održano 30. jubilarno međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2017”, u organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.

Teme ovogodišnjeg savjetovanja bile su “Zaštita registraturne građe u nastajanju u vremenu tranzicije – rezultati i perspektive”, te “Doprinos projekta “Arhivska praksa” razvoju arhivske djelatnosti”.

Pored renomiranih izlagača iz zemlje i regiona, na konferenciji je svoj rad “Doprinos arhivista Historijskog arhiva Sarajevo projektu Arhivska praksa” prezentirao i arhivski savjetnik iz našeg arhiva, mr Sejdalija Gušić.

U radu konferencije učestvovali su viši arhivisti Aleksandra Pijuk-Pejčić i Almira Alibašić-Fideler, te arhivisti Velid Jerlagić i Jasmin Turčalo.

U galerijskom prostoru općine Novi Grad Sarajevo od 21. septembra do 4. oktobra ove godine svi zainteresirani građani mogli su pogledati izložbu Historijskog arhiva Sarajevo “Sarajevo – Svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumenata”.

Ovom izložbom Arhiv je želio podsjetiti građane na prijelomne trenutke iz prošlosti grada predstavljanjem spisa, dokumenata, fotografija, karata, plakata i razglednica.

Autori izložbe su viši arhivisti Haris Zaimović i Atif Mušinović, te arhivist Saša Beltram.

Predstavljeno je 16 panoa izložbe, a sama izložba prvi put je postavljena 2012. u foajeu Narodnog pozorišta.

Karta BiH iz 1878. godine uoči priprema austrougarske vojske za okupaciju BiH, Zbornik zakona i naredbi za BiH 1878-1880, zasjedanje Bosanskog sabora, Program obilježavanja rođendana cara Franje Josipa u Sarajevu 1882. godine, atentat na Franca Ferdinanda, Prvi slet smučara Kraljevine Jugoslavije, te ulazak partizana u grad 1945. godine, neki su od događaja prikazanih kroz dokumente i fotografije.