Category: Vijesti

Na 23. sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, održanoj 5. 12. 2016. godine, usvojen je novi Zakon o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo.

Ovim zakonom uređeno je prikupljanje, evidentiranje, preuzimanje, zaštita, čuvanje, sređivanje, istraživanje i naučna obrada, uslovi i način korištenja arhivske i registraturne građe iz djelokruga organa vlasti i drugih institucija Kantona Sarajevo, jedinica lokalne samouprave i uprave sa teritorija Kantona, udruženja i drugih pravnih i fizičkih lica utvrđenih ovim zakonom, nadležnost i djelatnost arhiva, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje arhivske djelatnosti. 

Također, ovim zakonom su navedeni i međunarodni arhivski standardi i norme, te međunarodne konvencije o zaštiti kulturnih dobara.

Tekst Zakona možete pročitati ovdje.

Foto: Klix

Izložbe rukopisa Kur’ana iz Historijskog arhiva Sarajevo i arapskih rukopisa iz kolekcije Orijentalnog instituta svečano su otvorene u izložbenom salonu KC “Kralj Fahd” povodom 18. decembra, Međunarodnog dana arapskog jezika.

Direktor Kulturnog centra “Kralj Fahd” Muhamed Alu Šejh, te direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr. Fuad Ohranović i direktor Orijentalnog insituta Univerziteta u Sarajevu dr. Adnan Kadrić obratili su se prisutnima i istakli važnost arapskog jezika u Bosni i Hercegovini i svijetu kroz stoljeća, te izrazili zadovoljstvo što je Centar upriličio i podržao izložbu.

Izložbu su otvorili ambasador Kraljevine Saudijske Arabije Hani A. Mominah i Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Za izložbu arhiva vladalo je veliko interesovanje, a imali su je priliku vidjeti i učenici nekoliko sarajevskih škola.

Izdanje druge knjiga rukopisa jevrejske spisateljice i dramaturginje Laure Papo Bohorete, predstavljeno je sinoć u Sarajevu, na Akademiji nauka i umjetnosti BiH.

Profesor Sarajevskog univerziteta u penziji i jedan od samo dva govornika jevrejsko-španskog jezika u cijeloj Bosni i Hercegovini David Kamhi za Bohoretu je kazao da je “rudnik zlata”, koji naša publika ne poznaje zbog jezičke barijere.

Međutim, istakao je da  ono što je do sada prevedeno, predstavlja “vrh poezije, dramaturgije i svega što je ona napisala”.

Kako je rekao, Bohoreta je bila poznata u kulturnim krugovima tog doba i jedan od inicijatora da se jevrejsko-španski jezik piše fonetski, odnosno da se piše kao što se govori.

Kamhi je također naglasio da bi ovaj jezik koji je u izumiranju, trebao naći svoje mjesto na Filozofskom fakultetu i da bi trebao biti proučavan na katedri španskog jezika bar dva semestra, kako se ne bi potpuno izgubio.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović pojasnio je da je Historijskom arhivu u izdavanju rukopisa pomogla Ambasada Španije u BiH te da ovo izdanje uključuje njene tri drame.

Dodao je da je izdavanje rukopisa tek prva faza te da bi druga faza bila prevođenje njenih radova na bosanski jezik.

Ohranović je naglasio da Bohoretina djela, osim toga što imaju književnu vrijednost, predstavljaju i izvor za historiju Jevreja u prvoj polovini 20. vijeka, ali i za historiju Sarajeva u tom periodu.

Voditelj Kulturne kancelarije u Ambasadi Španije u BiH Zlatko Sarić napomenuo je da je ova ambasada počela sa obilježavanjem 450 godina od dolaska Jevreja sefarda u BiH te da su tim povodom počeli sa izdavanjem i kompletiranjem djela Bohorete.

Izdavanje su podijelili u tri dijela, počevši od prošle godine, ove godine bit će izdat drugi dio njenih rukopisa, a završit će naredne godine.

Sarić je istakao da Bohoretina djela imaju veliki značaj jer su unikatna te da pokušavaju oživiti njenu arhivsku građu i približiti je širim masama.

Laura Papo Bohoreta, rođena 15. marta 1891. godine u Sarajevu, bila je velika spisateljica, dramaturginja, skupljačica sefardskoga folklornog blaga te veliki borac za ženska prava. Potiče iz siromašne jevreske porodice Jude i Estere Levi, kao prvo od njihovo sedmero djece. Bohoreta je živjela za druge, promicala je ideje koje nam se i danas čine naprednima, a umrla je sama, skrivena u bolnici katoličkih sestara milosrdnica 1942. godine.

(federalna.ba/Fena)

Izložba fotografija iz fondova i zbirki Historijskog arhiva Sarajevo “Iz sehare starog Sarajeva” i izložba umjetničkih slika iz fundusa Muzeja Sarajeva – “Mostovi Sarajeva”, svečano su otvorene 24. novembra/studenog 2016. godine u Brusa-bezistanu.

Izložbu su svečano otvorili direktor Muzeja Sarajevo Mirsad Avdić i direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović. Cilj izložbe je, kako je rečeno, da probudi sjećanja na zaboravljeno Sarajevo, zaboravljena vremena, te na grad u kojem su njegovi građani iz generacije u generaciju koračali mahalama, sokacima i ulicama.

Prema riječima višeg arhiviste Historijskog arhiva Sarajevo i autora izložbe, Harisa Zaimovića, izložba nije imala pretenzije da bude historijski ili stručni urbanistički prikaz razvoja grada, ili da se bavi historijskim datumima, događajima i ljudima vezanim za ovaj grad.

– Naša je želja da kroz fotografije i razglednice iz naših zbirki gledaoca odvedemo u jedno sjetno putovanje prošlim vremenima Sarajeva, da kao kroz izmaglicu sanjari, dokono šetajući Sarajevom i sjetno prizivajući svoje djetinjstvo i mladost, prisjećajući se nekih poznatih lica i mjesta – kazao je Zaimović.

Za posjetitelje će izložba biti otvorena narednih sedam dana.

U organizaciji Istorijskog arhiva Užice, a u okviru programa Jugoslovenskog pozorišnog festivala u Užicu, 8. novembra 2016. je održana promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”, knjiga 1.

Promocija izdanja HAS-a u ovom gradu nastavak je uspješne saradnje sarajevskog i užičkog arhiva na temelju Protokola o saradnji potpisanog 2005. godine.

“Rukopise” su promovisali direktor užičkog arhiva Željko Marković, direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr. sci. Fuad Ohranović, arhivski savjetnik mr. sci. Sejdalija Gušić i Stevan Milovanović.

Direktor Ohranović sa gostima iz Turske

Historijski arhiv Sarajevo (HAS) danas su posjetili generalni direktor Državnog arhiva Republike Turske dr. Uğur Ünal i njegov zamjenik Sebahattin Bayram. U delegaciji su bili i direktor Arhiva BiH Saša Klepić sa zamjenicima, direktor instituta Yunus Emre Mehmet Akif Ayman, ataše za kulturu Ambasade Republike Turske u BiH Soner Şahin, mr. sci. Nusret Čolo ispred Ministarstva kulture i sporta FBiH, te dr. sci. Sedad Bešlija ispred Instituta za historiju.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr. sci. Fuad Ohranović upoznao je goste sa historijatom i radom ustanove, te vrijednim dokumentima koji se nalaze u posjedu HAS-a.

Direktor Arhiva BiH g. Saša Klepić sa direktorom HAS-a Fuadom Ohranovićem

Tokom posjete bilo je riječi o podizanju nivoa saradnje sa arhivima Republike Turske, koja bi uključivala zajednički rad na prevođenju, objavljivanju i digitalizaciji dokumenata nastalih tokom perioda osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini (1463-1878), te stručnom usavršavanju kadrova.

Direktor Ohranović naglasio je značaj dokumenata osmanske provenijencije koji se nalaze u turskim arhivima za izučavanje historije Bosne i Hercegovine, te izrazio nadu da će ova posjeta rezultirati konkretnim aktivnostima u razvoju bosanske arhivistike i historiografije.

U četvrtak, 22. 9. 2016. godine je našu zgradu depoa na Vrbanjuši posjetila delegacija međunarodne agencije Republike Turske za saradnju i razvoj na čelu sa koordinatorom TIKA-e za BiH prof. dr Birolom Četinom (Birol Çetin).

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo mr Fuad Ohranović je upoznao g. Četina sa teškim stanjem u kojem se nalazi naš objekat depoa. Gosti iz Turske nisu krili svoje iznenađenje lošim uvjetima čuvanja vrijedne arhivske građe, te konstatovali da je stanje mnogo gore nego što su mogli naslutiti.

Gospodin Četin je u ime TIKA-e i u svoje lično ime obećao da će se uključiti u rješavanje ovog akutnog problema te da će pomoći u povezivanju sa arhivskim radnicima iz Turske kako bi se učinilo više na restauraciji i očuvanju arhivske građe, a posebno one iz osmanskog perioda.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić obišao je danas depo Historijskog arhiva Sarajeva na Vrbanjuši i uvjerio se u kakvom se stanju trenutno nalazi sam objekat, kao i arhivska građa pohranjena u njemu.

Zajedno sa višim arhivistom Harisom Zaimovićem, sekretarom arhiva Džemilom Čekić i uposlenicima, obišao je cjelokupan objekt depoa, te pregledao oštećenja na zapadnom krilu objekta nastala usljed tonjenja tog dijela zgrade.

Ministar je istakao da je zgrada i prije useljenja depoa Historijskog arhiva Sarajevo bila devastirana i u izuzetno lošem stanju.