Category: Vijesti

Historijski arhiv Sarajevo i Mediacentar Sarajevo potpisali su Memorandum o saradnji koji se temelji na želji i interesu za saradnjom na planu očuvanja pokretne kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Memorandum su u ime Historijskog arhiva Sarajevo potpisali direktor Haris Zaimović, a u ime Mediacentra Sarajevo direktor Borislav Kontić.

Zaključivanje Memoranduma uslijedilo je nakon što su spomenute institucije izrazile želju za formalizacijom saradnje na području arhivske djelatnosti, koja se odnosi na unapređenje očuvanja pokretne kulturne baštine Bosne i Hercegovine, razmjeni pozitivnih iskustava, poboljšanju dostupnosti digitalizirane građe i razmjeni ideja između institucija u tom pogledu.

Mediacentar Sarajevo i Historijski arhiv Sarajevo organizirat će zajedničke seminare i stručne konferencije iz okvira očuvanja, prezentacije i promocije kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Surađivat će na planu zaštite, obradi i korištenju arhivske građe i digitaliziranju iste, te automatskoj obradi podataka u arhivima.

Mediacentar Sarajevo i Historijski arhiv Sarajevo obavezali su se da će surađivati u svrhu popune i kompletiranja svojih fondova i zbirki novim izvorima. U tu svrhu već su zaključili Ugovor o deponovanju koji se odnosi na ustupanje štampanih medija: Oslobođenje, Dnevni avaz, Feral Tribune, Dani i dr. koji su vlasništvo Mediacentra a koji će ih ustupiti na daljnje čuvanje i upravljanje Historijskom arhivu u skladu sa zakonskim propisima koji se odnose na ovu oblast, po međunarodnim arhivskim standardima.

Dr. Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, danas (19.12.2012.) je posjetio izložbu “Popis stanivništva u Sarajevu 1910. godine”, koju je Historijski arhiv Sarajevo priredio u povodu Dana arhivâ i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. O detaljima izložbe postavljene prošle sedmice u Brusa bezistanu, dr. Daviddi-a izvijestili su direktor Arhiva Haris Zaimović i autorica Almira Alibašić Fideler.

Izložba “Popis stanovništva u Sarajevu 1910.” prezentirana je javnosti po drugi put, prva postavka je bila prošle godine u isto vrijeme. Razlozi zbog kojih smo se odlučili da je ponovimo jesu velika zainteresiranost javnosti, kao i aktuelnost same teme popisa stanovništva u sadašnjem trenutku u Bosni i Hercegovini.

To je i bio povod da dr. Daviddi u Brusa bezistanu organizira i konferenciju za novinare na kojoj je, između ostalog, rekao da popis stanovništva u BiH treba da bude urađen slijedeće godine, ali je EUROSTAT u novom izvještaju preporučio da popis bude odgođen za šest mjeseci, odnosno, da umjesto u aprilu bude održan u oktobru 2013.

Dr. Daviddi je istakao da se radi o preprekama tehničke prirode koje bi trebale biti riješene i da se popis stanovništva u BiH koji je od fundamentalne važnosti za sve aspekte života u ovoj zemlji, treba uraditi na osnovu međunarodnih standarda, standarda EU i UN-a.

Studenti IV i V godine Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu posjetili su danas Historijski arhiv Sarajevo.

Djelatnici Arhiva upoznali su ih o značaju i funkciji arhiva, arhivskim fondovima i zbirkama, korištenju i objavljivanju arhivske građe, arhivskoj biblioteci i istraživačkoj djelatnosti.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović otvorio je danas u Brusa bezistanu izložbu “Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine”.

Izložba, čiji su autori Almira Alibašić Fideler i Fuad Ohranović, priređena je u povodu obilježavanja Dana arhivâ i arhivske službe u Bosni i Hercegovini.

Ovom postavkom Historijski arhiv Sarajevo još jednom izlaže bogatstvo raznolike arhivske građe koju posjeduje i čuva od zaborava, a popis stanovništva je svakako aktuelna tema. Ova izložba se prezentira javnosti po drugi put, prva postavka je bila prošle godine u isto vrijeme. Razlozi zbog kojih smo se odlučili da je postavimo jesu velika zainteresiranost javnosti, kao i aktuelnost same teme popisa stanovništva u sadašnjem trenutku u Bosni i Hercegovini.

Izložbom se predstavio način odvijanja posljednjeg popisa stanovništva u Sarajevu za vrijeme Austro-Ugarske 1910. godine koji je bio i najdetaljniji do tada urađeni popis, a radio se istovremeno kada i popis u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji i Evropi. Urađene su i neke promjene u samoj postavci u odnosu na prošlogodišnju, a odnose se na to da je izložba obogaćena eksponatima koji govore o popisima stanovništva u Sarajevu 1885., 1895. i 1925. godine.

Prema popisu iz 1910. sarajevsko okružje imalo je 288.061 stanovnika, a sam grad Sarajevo 51.919 stanovnika. Slika sarajevskog stanovništva se za vrijeme austrougarske uprave umnogome izmijenila u smislu njegove nacionalno-vjerske i socijalne strukture. Stanovništvo se gotovo utrostručilo i poprimilo obilježja modernog, građanskog kapitalističkog društva.

U povodu obilježavanja Dana arhivâ i arhivske službe u Bosni i Hercegovini Historijski arhiv Sarajevo priredio je izložbu Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine.

Stoga nam je čast i zadovoljstvo pozvati Vas da svojim prisustvom uveličate otvaranje izložbe u četvrtak, 13. decembra 2012. godine u 13.00 sati u Brusa bezistanu u Sarajevu i s nama proslavite ovaj naš Dan.

Direktor Historijskog arhiva sarajevo Haris Zaimović i viši arhivista Almira Alibašić Fideler učestvovali su na 4. zagrebačkom arhivskom danu održanom 30. novembra 2012. godine u Državnom arhivu u Zagrebu. Ovo je projekat koji je Zagrebačko arhivsko društvo (ZAD) pokrenulo 2004. godine s ciljem što uspješnijeg i učinkovitijeg promicanja i unapređenja arhivske struke.

Tema ovogodišnjeg skupa bila je “Arhivistika – kultura – znanost: partnerstvo za razvoj”, a Almira Alibašić Fideler izložila je rad pod nazivom “Arhivistika u službi kulture”.

Fotografije sa ovog skupa možete vidjeti ovdje.

Zagrebački arhivski dan bio je usmjeren na prepoznavanje arhivske struke kao kulturne industrije koja proizvodi arhivske informacije s dodanom kulturnom vrijednošću i koja može doprinijeti demokratizaciji, decentralizaciji i demonopolizaciji kulture. Nastojalo se ukazati na važnost doprinosa arhivista razumijevanju kulture kao razvojne snage društva, a ulaganja u kulturu kao ulaganja u razvoj te na prednosti partnerstva arhivista s muzejskom i bibliotečkom strukom. Osim toga, prikazana je mogućnost saradnje arhivista s historičarima i drugim znanstvenim istraživačima primjenom novih komunikacijskih tehnologija, usavršavanjem arhivskih obavještajnih pomagala i razmjenom znanja.

Nakon izlaganja radova uslijedio je okrugli sto na temu “Arhivi su javne ustanove koje promiču kulturu. Kultura nije samo stavka u budžetu i neodjeljiva je od znanosti”.

Načelnik općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić posjetio je danas (29. novembra 2012.) objekat depoa Historijskog arhiva Sarajevo u ulici Čadordžina br. 90 na Vrbanjuši, u kojem se čuva i obrađuje građa cjelokupne gradske uprave od 1878. godine do danas. Razgovaralo se o zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva, objektu koji je valoriziran kao objekat materijalne i nematerijalne baštine tj. arhitektonske, ambijentalne i dokumentarno-historijske vrijednosti, a na kojem će se morati raditi restauracija, rekonstrukcija i revitalizacija. Ovaj projekat je vrlo skup jer se zgrada treba vratiti u autentičnom obliku, te se moraju izvesti i građevinski radovi kako bi se spriječilo eventualno urušavanje zgrade zbog propadanja temelja.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović i načelnik Hadžibajrić detaljnije su razgovarali i o projektima Arhiva planiranim u narednoj godini a u čijoj realizaciji će sudjelovati i Općina Stari Grad u okviru svojih mogućnosti.

Međunarodni kongres “Osmanska geopolitika upravljanja kulturnom baštinom Arhivâ i uloga Zemljišnoknjižnog Arhiva” (International Congress of “The Ottoman Geopolitics Management of Cultural Archive Heritage and Role of Land Registry Archives”) održavao se u Istanbulu (Turska) od 21. do 23. novembra 2012. godine na kojem je učešće uzeo arhivski savjetnik Sejdalija Gušić iz Historijskog arhiva Sarajevo.

On je u okviru naučnog programa na kojem je učestvovalo oko 2000 učesnika iz 28 zemalja svijeta, izložio rad pod nazivom “Digitalizacija rukopisne i dokumentarne građe fonda Hadži Sinanove tekije u Historijskom arhivu Sarajevo (Digitalization of manuscripts and documentary files in the Hadji Sinan′s tekke holdings in the Historical Archive Sarajevo). Izuzev savjetnika Gušića iz Bosne i Hercegovine među 75 historičara, arhivista, informacijskih stručnjaka, arhitekata, geografa i dr., svoja saopćenja prezentirali su i dr. Behija Zlatar i dr. Aladin Husić iz Orijentalnog instituta u Sarajevu.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović posjetio je 20. novembra/studenog 2012. godine Historijski arhiv grada Kelna (Njemačka) gdje se susreo s direktoricom Arhiva Bettinom Schmidt – Czaia. Razgovaralo se o iskustvima kroz koja je prošao Historijski arhiv grada Kelna nakon što je 3. marta/ožujka 2009. godine u 13.58 sati došlo do urušavanja kompletnog objekta Arhiva zajedno s još nekim zgradama u istoj ulici.

Do urušavanja je došlo u toku izvođenja podzemnih radova i iskopavanja tla za potrebe podzemne željeznice. Tom prilikom urušila se i u zemlju propala cijela zgrada Arhiva (šest spratova) s kompletnom arhivskom građom. To je bila katastrofa nezapamćenih razmjera ali ujedno i najveća akcija spašavanja vrijednog kulturno-historijskog gradiva ikada izvedena u evropskoj i njemačkoj historiji. Direktorica Schmidt-Czaia iznijela je neke detalje u vezi s cjelokupnim dugoročnim projektom spašavanja arhivske građe i materijala.

Bilo je riječi o projektu “Digitalni arhiv Historijskog arhiva grada Kelna” koji je započeo nakon što je počelo spašavanje arhivskog materijala poslije urušavanja Arhiva.

Razgovaralo se također o situaciji u oblasti kulturne i arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini i u Sarajevu. Zaključeno je da oba arhiva imaju mnogo toga zajedničkog te da je moguće da se u narednim godinama razvije i neka vrsta stručne i kulturne saradnje.

U Parizu (Francuska) je od 11. do 16. novembra / studenog 2012. godine održana međunarodna arhivistička konferencija te seminar pod nazivom “The place of archivists and the role of archives in the society of today and tomorow “/ Mjesto i uloga arhivista i arhiva u našem društvu – danas i sutra.

Konferenciju su organizirali Ministarstvo kulture i medija Republike Francuske (direktorat za kulturno-historijsku baštinu: Odjel za naučno- tehničku obuku) u saradnji sa organizacijom Kuća svjetske kulture / Maison des cultures du Monde.

Konferencija je održana u Nacionalnom arhivu Republike Francuske i u Muzeju velikog rata. Na konferenciji su učestvovali arhivisti iz 18 evropskih zemalja: Belgije, Bosne i Hercegovine, Česke Republike, Francuske, Italije, Litvanije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunije, Rusije, Slovačke, Slovenije, Španije, Svicarske, Ujedinjenog Kraljevstva te Ukrajine. Bosnu i Hercegovinu predstavljao je direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović. Na konferenciji su učestvovali također i predstavnici UNESKO-a, Međunarodnog arhivskog vijeća (ICA-e) i drugih međunarodnih i francuskih organizacija i institucija.

Izlagani su referati, analize i prezentacije na teme: uloga arhivista prema stvaraocima i javnom sektoru, arhivi – demokratija, ljudska prava i upravljanje, arhivi i kolektivno pamćenje – educiranje građana, arhivi i druge baštinske institucije (muzeji, biblioteke, dokumentacijski centri, audio-vizuelna baština i dr.), arhivi i arhivska publika / posjetitelji, novi korisnici, nova društvena potraživanja, internet i društvene mreže.

Učesnici su imali priliku vidjeti staru i novu građu Nacionalnog arhiva Francuske te novi objekat Muzeja velikog rata / Musee de la grande Guerre.

Na konferenciji su predstavljeni određeni aktualni programi i projekti koji se odvijaju u Francuskoj i drugim evropskim zemljama, ali također i poteškoće i prepreke s kojim se arhivi u svim evropskim zemljama susreću. Tražila su se zajednička ili pojedinačna rješenja na određeni broj problema te koje su mogućnosti da se kroz iskustva drugih iznalaze nove ideje i programi.