Category: Vijesti

JU Historijski arhiv Sarajevo uspješno privodi kraju još jednu godinu, za nas jubilarnu – 75. godišnjicu postojanja i djelovanja Arhiva, i to na najbolji način – okončanjem još jednog uspješnog saradničkog projekta. Naime, jučer, 21. decembra 2023. godine u Sarajevu, u prostorijama Rektorata Univerziteta u Sarajevu promovirana je knjiga Memoari Jelice Belović Bernadžikowski (Ljube T. Daničić) čiji su urednici Enes S. Omerović (Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu) i Tomas Jacek Lis (Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj), a koja je objavljena kao peta publikacija u okviru edicije Memoari Instituta za historiju. Knjiga je nastala na temelju ličnog fonda Jelice Belović-Bernadzikowske koji se čuva u JU Historijski arhiv Sarajevo pod signaturnom oznakom HAS,O-BJ-86. Rezultat dvogodišnje saradnje ove tri uključene institucije je upravo pomenuto izdanje, koje će obogatiti izdavački opus kako Instituta, tako i Arhiva, koji su ujedno izdavači ove publikacije. Štampanje knjige su podržali Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo.

Memoari Jelice Belović Bernadzikowski predstavlja tekst rukopisa koji se već godinama čuva u Historijskom arhivu u Sarajevu, u okviru fonda Belović-Bernadzikowski Jelica, vremenskog raspona 1893.-1909. godine. Građa u fondu predstavlja samo jedan fragment iz inače bogatog stvaralačkog opusa Jelice Belović, a o čemu svakako više saznajemo iščitavajući njene memoare. Urednici su napravili transkripciju teksta od četiri stotine stranica, te cjelokupan tekst priredili za štampu. Knjiga je dodatno obogaćena nizom stručnih napomena koje su priložene na kraju teksta a u kojima su opisane manje poznate riječi, ličnosti ali i donijeti prevodi dijelova rukopisa koji su napisani na njemačkom, poljskom, mađarskom, engleskom, talijanskom, francuskom i latinskom jeziku.

Jelica Belović – Bernadzikowska je bila učiteljica, etnologinja, književnica i novinarka, koja je živjela i djelovala na prelazu iz 19. u 20. stoljeće u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije (Vojvodine). Njen rad je prelazio ove granice pa je nerijetko pisala i objavljivala van južnoslavenskog prostora, širom Evrope, što joj je uveliko olakšavala i činjenica da je govorila i pisala na deset jezika. Istraživanje arhivske građe o ovoj izuzetnoj ženi pokazuje da je njen životni put i opus bio izvanredan te da će bez sumnje i sjećanja koja su zabilježena u njenim Memoarima biti od posebne važnosti.

Knjigu su promovirale i o značaju i sadržaju Memoara na promociji su govorile prof. dr. Amila Kasumović (Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju), dr. Sonja M. Dujmović (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu) i dr. Aida Ličina Ramić (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu). Prisutnima su se obratili i urednici zbornika Enes S. Omerović (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu) i Tomas Jacek Lis, kao i direktori Instituta g. Sedad Bešlija i Arhiva gđa. Ismeta Džigal-Berkovac.

Za sve zainteresovane, knjiga je dostupna u Institutu za historiju – Univerziteta u Sarajevu, kao i u JU Historijski arhiv Sarajevo.

Srdačno Vas pozivamo na promociju knjige nastale na osnovu ličnog fonda iz našeg Arhiva: Belović – Bernadžikovski Jelica – Sarajevo (sign. O-BJ-86).

Jelica Belović-Bernadžikovska (1870-1946), bila je pedagog i folklorista. U arhivskom fondu je sačuvan mali dio iz inače bogatog stvaralačkog opusa i djelatnosti Jelice Belović-Bernadžikovske, koja je od 1894. do 1907. bila profesorica Trgovačke škole u Sarajevu, a zatim dvije godine upraviteljica Više djevojačke škole u Banjaluci. U fondu je posebno interesantan njen autobiografski rukopis.

Ove godine se obilježava 80. godišnjica ZAVNOBIH-a (Zemaljskog antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) koje je održano tokom ratnih okolnosti Drugog svjetskog rata, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na ovom, prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, u svojim historijskim granicama. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943).
Ovaj datum se u modernoj Bosni i Hercegovini obilježava kao Dan državnosti nakon što je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno da je 25. novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Više o svemu čitajte u našoj “Priči iz Arhiva”, na linku: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=6204

Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine!

Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojom profesoricom mr. Melisom Forić Plasto posjetili su Arhiv juče, 25. oktobra 2023. godine. Studente je pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac i poželjela im dobrodošlicu u ovu ustanovu.

Nakon toga, održano je prigodno predavanje i predstavljanje Arhiva kao institucije, te korisna diskusija o tome koji je djelokrug poslova i zadataka koje osoba nakon završetka studija historije obavlja u instituciji Arhiva. Posjeta Arhivu organizirana je u okviru njihovog nastavnog predmeta gdje se praktično osposobljavaju ili upućuju u praktičan rad u ustanovama gdje su zaposleni historičari. Prezentaciju arhivske djelatnosti i poslova arhivskih stručnjaka studentima su približili viši arhivisti Haris Zaimović, Almira Alibašić-Fideler, te Admir Nezirović. Kroz aktivnu diskusiju u ugodnoj atmosferi, studenti su ponijeli nova saznanja iz Arhiva koja će im pomoći u njihovim radnim zadacima na fakultetu, te svakako saznanja o važnoj baštinskoj instituciji koja se brine o našem pisanom kulturnom naslijeđu.

[Show slideshow]

JU Historijski arhiv Sarajevo učestvovao je na VII Međunarodnom arhivističkom savjetovanju „Kuršumlijska banja 2023“ koje je održano od 11. do 13. oktobra 2023. godine u Srbiji, pod sloganom Arhivi inspirišu. Savjetovanje je organizovalo Arhivističko društvo Srbije, uz pomoć Istorijskog arhiva „Toplice“ iz Prokuplja kao domaćina i Međuopštinskog arhiva Čačak kao partnera, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije. Ispred Historijskog arhiva Sarajevo radove su predstavile Amela Bedaković, mlađi arhivist sa temom Kolo srpskih sestara u Sarajevu i mr.sc. Aleksandra Pijuk-Pejčić, viši arhivist sa temom Patnje Srba u logoru Arad kroz dnevničke zapise Manojla Ilića. Arhivističke konferencije/savjetovanja su prilika za razmjenu iskustava sa kolegama iz struke, sticanje novih saznanja i prezentiranje vlastitith iskustava u radu sa arhivskom građom ili na polju arhivske teorije i prakse.

JU Historijski arhiv Sarajevo je jedan od brojnih partnera multimedijalnog projekta i istoimene izložbe “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” koja je sinoć, 11. oktobra 2023. godine svečano otvorena u galeriji Collegium artisticum u Sarajevu. Projekat realizira Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Herecgovini.

Arhiv učestvuje na način da su eksponati iz naših fondova i zbirki također zastupljeni na izložbi. Naše je zadovoljstvo i obaveza da doprinesemo u ovako značajnim projektima koji imaju za cilj širenje saznanja kroz naučno-istraživačke poduhvate, a u ovom konkretnom slučaju, riječ je o projektu „koji ima za cilj da…javnost upozna s kulturno-civilizacijskim naslijeđem, intelektualnim, obrazovnim i umjetničkim postignućima, moralnim, estetskim i socijalnim vrijednostima i idealima bh. muslimana, duhovnom, kulturnom i civilizacijskom otvorenošću, povezujućim potencijalom, dubokim povijesnim iskustvom pluralnog života, suživota, dijaloga i prožimanja s drugim religijama i religijskim kulturnim tradicijama. Projekat, dakle, treba na vjerodostojan način pokazati kako su bosanski muslimani u svom modernom islamskom identitetu, kulturno-civilizacijskoj i povijesno-duhovnoj vitalnosti i otvorenosti integrirani u moderne evropske demokratske, prosvjetiteljske i humanističke vrijednosti i tokove.“ (Citiranje iz uvodne riječi o izložbi na web stranici projekta, prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IVZ Bosne i Hercegovine)

Otvaranju su prisustvovali najviši vjerski i državni predstavnici svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, te javnog života u našoj zemlji, kao i istaknuti umjetnici i stručnjaci. Izložbu je otvorio reis–ul-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, a prisutnima se obratila i glavna kustosica projekta prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić.

Izložba je dostupna za javnost do 18. novembra ove godine, a ulaz je besplatan.

Fotografije preuzete: „Mina“ i FB “Visit Sarajevo”

[Show slideshow]

Danas je direktorica JU Arhiv USK-a Almira Zvirkić posjetila naš Arhiv. Kroz razgovor sa direktoricom Historijskog arhiva Sarajevo Ismetom Džigal-Berkovac i njenim saradnicima razmijenjena su iskustva u radu dvije arhivske institucije, te razmotrene mogućnosti saradnje. Zaključeno je da se glavni problemi arhivskih institucija u našoj zemlji ne razlikuju puno – uvijek su prisutne teme o problematici adekvatnog smještaja arhivske građe i nemoći arhiva da riješe ovaj važan problem bez saradnje i pomoći nadležnih vlasti. Naša nastojanja ka rješavanju problema u tom pravcu se svakako nastavljaju.

Na BHRT emitovan je kratki dokumentarni prikaz o našem Arhivu, kao dio serijala emisija Blago naslijeđa. Ovaj serijal predstavlja institucije iz cijele Bosne i Hercegovine koje pohranjuju, štite i prezentiraju kulturnu baštinu naše zemlje. Historijski arhiv Sarajevo već 75 godina aktivno prikuplja, čuva, sređuje, obrađuje, publikuje, prezentira i daje na korištenje arhivsku građu kao primarni historijski izvor i kulturnu baštinu naše zemlje. Film je sniman u produkciji Tim System Media House za BHRT. Zahvalni smo na saradnji i prilici za predstavljanje.

Film je dostupan na linku: https://www.youtube.com/watch?v=x_5N2QrZKxI&t=985s

Ove godine Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” obilježava značajan jubilej – 120 godina od osnivanja. Tim povodom, 28. septembra ove godine je u Narodnom pozorištu u Sarajevu održan Jubilarni svečani koncert kao kruna važne godišnjice ove najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda, s tradicijom od 1903. godine.

Visoki pokrovitelj obilježavanja jubileja i Jubilarnog svečanog koncerta bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine NJ. E. dr. Denis Bećirović.

Uz druge sadržaje uz ovaj koncert, posjetioci su bili u mogućnosti vidjeti i prigodnu izložbu koju je pripremio viši arhivist Haris Zaimović iz Historijskog arhiva Sarajevo kao partnerske institucije i jednog od pokrovitelja obilježavanja ovog jubileja. Izložba nosi naziv “Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’: 120 godina za sreću doma i naroda”. Na izložbi je, kroz arhivsku građu, prezentirano djelovanje “Preporoda” od osnivanja, kroz djelovanje društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” kao pravnih prethodnika i preteča današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

[Show slideshow]