Category: Izložbe

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine objavljujemo virtuelnu izložbu: 12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu

  By Izložbe, Vijesti

Autori izložbe: Armin Džunuzović i Admir Nezirović
Dizajn izložbe: Velid Jerlagić

Godišnjica nezavisnosti Bosne i Hercegovine u znaku 40 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

Početak nove godine donio nam je i sjećanje na nekoliko važnih datuma koji su svojim značajem u historiji Države i Grada imali neizostavan i neizbrisiv trag. Sredina mjeseca februara protekla je u znaku obilježavanja 40. godišnjice od sarajevske zimske Olimpijade 1984. godine, a kraj mjeseca i početak marta svjedoče da već živimo treću deceniju nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

1. mart ili Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine praznik je kojim se proslavlja nezavisnost Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Odnosno, obilježavanjem ovog datuma čuva se sjećanje na Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine a koji je označio početak puta kojim je Bosna i Hercegovina krenula ka svojoj nezavisnosti. Referendum je održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji. Izlaznost stanovništva bile je skoro 64 % ukupnog stanovništva tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a 99% građana koji su pristupili referendumskom izjašnjavanju bili su za nezavisnost Bosne i Hercegovine i izlazak iz jugoslavenske zajednice. Referendumsko pitanje bilo je „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“. Rezultati referenduma bili su potvrđeni u Parlamentu Bosne i Hercegovine 6. marta 1992. godine, a već su od 6. aprila 1992. godine države članice Evropske zajednice i Sjedinjene Američke Države priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine. Konačno je Bosna i Hercegovina 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda. U znak sjećanja na važnost i značaj diplomatske borbe na putu istrajnosti za nezavisnost i postojanje Bosne i Hercegovine, Historijski Arhiv Sarajevo otvara, a u povodu obilježavanja 1. marta Dana nezavinosti Bosne i Hercegovine, virtuelnu izložbu “12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu“.

Simbolično, cilj nam je da svim Bosancima i Hercegovcima vratimo sjećanje na pripreme i organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Na značaj i uspjeh koji su ove igre imale za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, te značaj koji je sarajevska Olimpijada imala u odbrani nezavisnosti Bosne i Hercegovine kao možda i najpoznatiji reprezent Sarajeva i Bosne i Hercegovine u svijetu.

Također, želimo da Zimske olimpijske igre u Sarajevu i ova izložba, u današnjem vremenu izazova, budu lijep podsjetnik svima nama da smo spremni i da znamo raditi velike stvari, što smo kroz historiju nebrojeno puta i pokazali.

(Armin Džunuzović)

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva.

Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

[Show slideshow]


Izložba: Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju

  By Izložbe, Vijesti

Autor izložbe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Od svoga postanka do danas, Sarajevo je prošlo mnoga iskušenja. Od prirodnih nepogoda, poplava i požara, do bestijalnih uništenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije.

Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan način označilo je početak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stoljeća u različitim formama i na različitim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke ili drugih pritoka rijeke Bosne koje se spajaju na sredini Sarajevskog polja.

Migracije naroda u prethistorijsko vrijeme donijele su snažne promjene koje su se odrazile i na naš kraj: miroljubive Butmirce smijenili su narodi koji su poznavali obradu metala, a ilirska plemena koja su se iz tih naroda formirala, smijenili su Rimljani.

Ni rimske naseobine nisu preživjele veliku seobu naroda u ranom srednjem vijeku. Rimskog načina života je nestalo, a stanovnici sarajevskog kraja kao da su započinjali izgradnju kulture od nule. Trebat će gotovo 600 godina, da na područje današnjeg Sarajeva ponovo stigne evropska kultura, kroz uticaj Franaka, Mletaka i Sarajevu historijski bliskog grada Dubrovnika.

Žive trgovačke veze sarajevskog kraja sa Dubrovnikom u kasnom srednjem vijeku omogućile su pomen ovih krajeva u pisanim izvorima. Iako se historiografija ne slaže uvijek u pogledima na postanak i razvoj grada Sarajeva, ipak je njegov zametak bilo ono srednjovjekovno naselje na njegovom mjestu, koje je imalo privrednu i administrativnu ulogu.

Ipak, stvaranje pravog grada na prostoru srednjovjekovne varoši i brojnih sela, pripada Osmanlijama, osvajačima iz XV. stoljeća, koji su, zauzevši ove krajeve već oko 1439. godine, na prostoru današnjeg Sarajeva odlučili smjestiti upravno središte svog vojnog krajišta, i kasnije, vilajeta.

Bosanski krajišnik, a kasnije i sandžakbeg, Isa-beg Ishaković, bio je taj koji je udario temelje današnjeg Sarajeva svojim vizionarskim pogledom na upravljanje i bezgraničnom darežljivošću i brigom za slabije, što je i vidljivo iz njegove vakufname, sastavljene 1462. godine, u kojoj detaljno navodi mjesta koja uvakufljava i načine kako će se vakuf voditi i održavati.

Gradnjom mosta, saraja, džamije, zavije, hamama, karavansaraja i vodovoda, Isa-beg je podigao status srednjevjekovne Vrhbosne na rang kasabe, a ubrzo zatim grad Sarajevo postaje gradom u punom smislu riječi prelaskom u rang šehera.

Još jedna velika historijska ličnost ostavila je pregršt svojih zadužbina u Sarajevu: bio je to gazi Husrev-beg, koji, osim što gradi sakralne objekte i dopušta drugim konfesijama da to isto čine, ulaže ogromnu energiju u prosvjećivanje osnivanjem medrese, ali i u podizanje kvaliteta života stanovnika Sarajeva kroz brojne infrstrukturne i dobrotvorne projekte.

Brojni izazovi opadanja moći Sarajeva, poput paljevine Eugena Savojskog iz 1697. godine i požara iz 1879., nisu zaustavili razvoj grada. Razvitku je posebno pogodovala činjenica da 1878. godine Sarajevo postaje dijelom Austro-Ugarske, čija uprava Sarajevo transformira u moderan, evropski grad i političko sjedište bosanskohercegovačkih zemalja.

Iako je u veoma kratkom periodu nakon odlaska Austro-Ugarske, Sarajevo proživjelo velika materijalna i duhovna iskušenja, kako kroz tavorenje i stagnaciju u razvitku tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, fašističku okupaciju i užase Drugog svjetskog rata, nove snage i sami njegovi stanovnici će u poslijeratnom periodu ponovono od Sarajeva načiniti glavni grad Republike, polumilionsku metropolu dostojnu života i stvaranja modernog, radnog i mislećeg čovjeka.

Najnovija dešavanja, u posljednjih dvadeset godina pokazatelj su izdržljivosti i stamenosti grada Sarajeva. Ni pod stegom četvorogodišnje opsade, ni pod traumom od stravičnih zločina i bezočnog iživljavanja nad građanima, grad nije prestao živjeti, pružajući otpor svakom zlu, baš kao i u 500 i više godina svog postojanja.

Šta više možemo poželiti svome gradu, osim da ga njegovi stanovnici u miru i prosperitetu načine boljim nego što je ikad bio, u ostavštinu dolazećim generacijama i stoljećima.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

[Show slideshow]

Izložba: Dokumenti o Bosni i Hercegovini u zbirci “Varia”

  By Izložbe, Vijesti

Autor izložbe: Admir Nezirović, viši arhivist
Dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Izložba „Dokumenti o Bosni i Hercegovini u Zbirci Varia“ prvi put je organizirana 2011. godine, u sklopu obilježavanja 63. godišnjice osnivanja Arhiva. Tada je, kao dio promocije analitičkog inventara ove arhivske zbirke, prikazan dio dokumenata iz njenog fundusa. Ponovo je predstavljena 2017. godine, povodom obilježavanja 3. maja – datuma kojim se obilježava godišnjica osnivanja Historijskog arhiv Sarajevo, odnosno, nekadašnjeg Arhiva grada Sarajeva. Ovaj put izložbu predstavljamo u digitalnom formatu.

Zbirka “Varia” je jedan od najznačajnijih fondova u posjedu Historijskog arhiva Sarajevo. Zbirka sadrži 682 dokumenta nastala u periodu od 1829. do 1963. godine, raspoređena u 23 arhivske kutije. Sama zbirka je formirana od dokumenata otkupljenih od ranijih vlasnika, te od dokumenata koje su raniji vlasnici poklanjali Arhivu. Također, određen broj dokumenata iz zbirke je izdvojen iz raznih drugih fondova Arhiva, jer je prilikom njihovog sređivanja utvrđeno da tamo ne pripadaju ni sadržajno, a ni po porijeklu. Zbirka Varia je do 1969. godine nosila naziv “Zbirka poklona i otkupa”, te su prilikom reorganizacije ove zbirke izdvojene fondovske cjeline i ostavljeni oni dokumenti koji nemaju organsku vezu ili nisu iste provenijencije, kao i neke manje cjeline i dijelovi drugih, manjih, fondova.

Najmanji broj dokumenata u ovoj zbirci datira iz osmanskog perioda, međutim i pored tog relativno malog broja dokumenata i tu možemo naći značajne dokumente kao što su novine “Bosna” iz 1868. godine, zatim izvještaj fra Mije Gujića o stanju katoličikh i ostalih škola upućen carsko-kraljevskom generalnom konzulu za Bosnu i Hercegovinu iz 1871. godine. Među dokumentima iz XIX. stoljeća nalazi se i originalno pismo iz 1829. godine, kojeg je srbijanski jezikoslovac Vuk Stefanović Karadžić pisao slovenskom jezikoslovcu Jerneju Kopitaru, tadašnjem direktoru biblioteke u Beču.

Dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu dolazi do povećane produkcije građe koja se odnosi na državnu upravu, pa i zbirka ”Varia” sadrži veliki broj dokumenata iz tog perioda. Među njima nalazimo i prve naredbe komandanta austrougarskih okupacionih trupa, generala Filipovića, koje je izdao po ulasku austro-ugarskih trupa u Sarajevo. Iz istog perioda u zbirci “Varia” nalazi se veliki broj dokumenata Gradskog poglavarstva u Sarajevu, pisama, statističkih podataka, rukopisne građe, izvještaja o stanju u Bosni i Hercegovini, tapija o posjedima, izvještaja sa suđenja, sudskih presuda i drugih spisa.

Dokumenti zbirke “Varia” iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, uglavnom se odnose na građu Gradskog poglavarstva u Sarajevu, iako u zbirci nalazimo i političke pamflete, kako protiv vlasti tako i protiv specifičnih stranaka i ličnosti, kao što je slučaj sa pamfletima protiv Jugoslovenske muslimanske organizacije i njenog predsjednika Mehmeda Spahe. Također, u zbirci se nalazi i nekoliko saopštenja ustaške organizacije i njenog poglavnika Ante Pavelića, te veliki broj pisama i dopisnica upućenih bosanskohercegovačkom književniku Aliji Nametku od strane raznih javnih i kulturnih djelatnika tog perioda. Od ostalih dokumenata iz ovog perioda, značajnim se može nazvati i spisak od 111 ljekara koji imaju pravo obavljati privatnu ljekarsku praksu u Sarajevu.

Kada je riječ o dokumentima iz zbirke “Varia” iz perioda tzv. Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) , uglavnom se radi o izvještajima, proglasima, rezolucijama, te prepiskama. Među tim dokumentima nalazi se i pismo Mustafe Mulalića upućeno muslimanima iz štaba zapovjednika četničkog pokreta Draže Mihailovića, rezolucija istaknutih Muslimana vlastima tzv. NDH, te izvještaj Munira Šahinovića Ekremova upućen poglavniku Anti Paveliću u kojem se govori o teškim prilikama u gradu Sarajevu i o ugroženosti grada od strane komunista. Među dokumentima iz ovog perioda nalazi se i elaborat pod naslovom “Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu”, kojeg je napisao Muhamed Hadžijahić.

Među važnim dokumentima u zbirci su i primjerak lista “Handžar”, koji je izlazio u vrijeme okupacije, zatim novine “Vijesti”, koje su izlazile neposredno pred oslobođenje zemlje u izdanju propagandnog odjeljenja III. korpusa Jugoslovenske armije.

Dokumenti u zbirci “Varia” koji potiču iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, tj. nakon oslobođenja zemlje 1945. godine, većinski se odnose na izvještaje, članke i prepisku. Među ostalim, tu je i spisak imanea 3500 Jevreja koji su ubijeni u Sarajevu u toku okupacije, no taj spisak je nepotpun jer je u tom periodu ubijeno oko 7000 sarajevskih Jevreja. Tu je i popis sarajevskih ulica, trgova, čikmi i mostova kojeg je sačinio Kosta Mandić, kao i obilje zanimljive arhivske građe vezane za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

Sadržaj zbirke: akti, pisma, rukopisi, knjige, brošure, novinski članci, stare novčanice, biografije, trgovački defteri, kalendari, podsjetnice, dokumenti o rasporedu austrougarske vojske prilikom zauzimanja Bosne i Hercegovine, putne isprave, lutrijski listići, oglasi, ugovori, pozivnice, sudske presude, mišljenja sudskih vještaka, diplome, potrošačke karte i slično.

Jezik i pismo zbirke: bosanski, srpski, hrvatski, njemački, slovenački, francuski, engleski, arapski, turski, hebrejski, latinski, crkvenoslavenski, italijanski, mađarski, poljski, bugarski i češki jezik, latinica, ćirilica i gotica.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

[Show slideshow]

Izložba: Karte, mape i planovi Sarajeva i Bosne i Hercegovine

  By Izložbe

Autor izložbe: Admir Nezirović i Haris Zaimović, viši arhivisti
Digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Karta je kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje objekte ili svojstva, rezultat je kreativnosti i izbora autora, a oblikovana je za upotrebu kad su prostorni odnosi od najveće važnosti. Radi se o uslovljenom, smanjenom i generaliziranom prikazu Zemljine površine u ravni, odnosno grafičkoj reprezentaciji prostornih odnosa i oblika, koji pri tome zadovoljavaju određene matematičke i geografske uvjete.

Kartografija je disciplina koja se bavi koncepcijom, izradom, širenjem, promicanjem i proučavanjem karata. Riječ je o skupu naučnih disciplina koje se bave izučavanjem geografskih karata, metodama njihove izrade i umnožavanja
kao i postupcima njihovog korištenja. Kartografija je djelatnost koja prikuplja, prerađuje i koristi prostorne informacije te ih vizualizira i kartografski prikazuje. Možemo reči da je to nauka i tehnologija koja se bavi analizom, interpretacijom i komunikacijom prostornih relacija pomoću karata i mapa. Kartografija je staro umijeće, vještina i struka ali kao riječ kartografija se prvi put spominje / pojavljuje uz riječi geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine.

U vrijeme humanizma i renesanse oživjelo je zanimanje za antički svijet, za njegovu znanost i kulturu, pa tako i za geografiju (zemljopis) i kartografiju. Prevode se i štampaju djela antičkih pisaca, kao što je npr. Ptolomejeva Geografija iz 1513. godine. Otkriće drvoreza, bakroreza i štamparstva uopće odrazilo se na daljnji razvoj kartografskih znanja i izrade karata. Najveći doprinos širenju geografskih saznanja imala su velika geografska otkrića na razmeđi 15. i 16. stoljeća. Uz trgovačke i vojno-pomorske interese koji su pokrenuli velika putovanja, značajan doprinos njihovom uspjehu dala su tehnička otkrića (astrolab, kompas i dr.). Kartografija je sve do početka 19. stoljeća bila gotovo isključivo u okrilju geografije, jer su geografska otkrića bila poticaj za njen razvoj. Termin kartografija, kao pojam
za znanstvenu djelatnost prvi put upotrebljen je 1839. godine.

Prva geografska karta na kojoj se javlja naziv Bosna nastala je 1339. godine a izradio ju je Angelino Dulcert. Prikazi Bosne ponovo se javljaju u 15. stoljeću da bi u 16. stoljeću postali češći i topografski bogatiji. Odnosi Osmanskog i Habsburškog carstva te Mletačke republike utjecali su na daljnji razvoj prikazivanja Bosne i Hercegovine na evropskim geografskim kartama (Kandijski i Bečki rat, Karlovački, Požarevački, Beogradski i Svištovski mir). Habsburška monarhija, kako prije Berlinskog kongresa 1878. godine tako i poslije kada Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Austro-Ugarske, pridaje Bosni i Hercegovini veliki značaj zbog vojno-strateških, političkih, ekonomskih i sigurnosnih interesa. Tako da se to itekako odrazilo na prikazivanju naše zemlje na kartama koje su namijenjene za vojne, političke, naučne, saobračajne, ekonomske i turističke svrhe.

ZBIRKA KARATA I PLANOVA HISTORIJSKOG ARHIVA SARAJEVO

Uz Vojni arhiv u Beču (Kriegsarchiv) te Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, čuva i daje na korištenje za našu zemlju vrlo značajnu i bogatu Zbirku karata i planova. Ova zbirka predstavlja prvoklasan izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti Bosne i Hercegovine i Sarajeva.
Ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo želi ponovo predstaviti jedan značajan, vrijedan i interesantan fond / zbirku koju posjeduje i čuva. Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo ima višestruku vrijednost za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Ona se sastoji od preko 513 karata i planova koji su izrađeni u periodu od 1745. i 2003. godine.
Ova zbirka nastala je otkupom, poklonom i preuzimanjem od pojedinaca i institucija, kao i izdvajanjem iz raznih fondova prilikom njihovog sređivanja i obrade u Historijskom arhivu Sarajevo.

Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo sadrži karte, mape i planove koji su nastali u sljedećim periodima:
– period osmanske vladavine (do 1878. godine);
– period austrougarske uprave (1878.-1918.);
– period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.);
– period Nezavisne države Hrvastke (1941.-1945.);
– period Socijalističke federativne Republike Jugoslavije (1945.-1991.);
– period postdejtonske nezavisne države Bosne i Hercegovine (od 1996. godine).

Zbirka također ima urađenu kartoteku ulaza, ali samo za 250 karata i planova te ima urađen sumarno-analitički inventar za svih 513 karata, mapa i planova. Ova zbirka sređena je i na način da postoje urađeni inventari za karte, mape i planove koji se odnose na:
– Sarajevo;
– Bosnu i Hercegovinu;
– vojne potrebe i operacije.

U sklopu ove zbirke nalaze se: geografske, historijske, topografske karte, vojni planovi i skice, planovi i karte gradova (največim dijelom Sarajeva), tehnički planovi, geografski i historijski atlasi. Vrijednost ovih karata, mapa i planova višestruka je, kako zbog samog vremena njihovog nastanka, tako i zbog značaja kojeg imaju kao izvor za proučavanje
prošlosti Sarajeva i Bosne i Hercegovine, odnosno prostornog, infrastrukturnog i cestovnog širenja te razvoja organizacije uprave i administrativnog uređenja grada Sarajeva. Na mnogim kartama mogu se čitati neki detalji poput vremena nastanka pojedinih institucija, objekata i građevina u gradu Sarajevu i okolini. Na njima također pratimo razvoj cestovnog i željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i regiji. Karte nam daju uvid u historijat nastanka i promjena imena ulica grada Sarajeva te uvid u mnoge izdavačke, štamparske kuće i kartografske zavode koji su djelovali u Sarajevu i drugim gradovima poput Beča, Zagreba, Beograda itd. Pomoću ovih karata i planova pratimo kvalitetu izrade samih karata te razvoj kartografske tehnike kojom su iste rađene. Mnoge od ovih karata su i raritet. U mnogim slučajevima riječ je o vrlo kvalitetnom i očuvanom materijalu na kojima su štampane ove karte te također o vrlo preciznim i kvalitetnim prikazima bez obzira na vrijeme nastanka istih.

* * *

Ova izložba predstavlja samo dio onoga što u svojoj sehari čuva Historijski arhiv Sarajevo. Radi se o geografskim, topografskim, cestovnim, vojnim, turističkim i drugim kartama, mapama, planovima i nacrtima Sarajeva i okoline, Bosne i Hercegovine, regije i Evrope. One kronološki i tematski prate razvoj grada. Uz karte priloženi su naslovi s oznakama / signaturama kojim su zavedeni u Zbirci karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo. Također je predstavljen historijat promjena naziva ulica u gradu Sarajevu te poneki stari turistički vodič. Ova zbirka definitivno je neprocjenjive vrijednosti, značajan historijski izvor i svjedok vremena.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

[Show slideshow]
1 2 ... 4

Izložba: Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo

  By Izložbe

Autor ideje, koncepta, postavke i organizacija: Almira Alibašić-Fideler, viši arhivist
Dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

„Na ovoj izložbi predstavljen je veliki broj fotografija i razglednica koje Historijski arhiv Sarajevo čuva u svojoj Zbirci, a koje se odnose na bosansko-hercegovačke gradove. Glavna ideja je da se ove fotografije predstave javnosti i pokaže raznolikost naše Zbirke, istovremeno otkrivajući gradove u jednom specifičnom vremenskom periodu za njihov razvoj, kao i u periodu važnom za razvoj fotografije i razglednice – medija kao takvih, uz pomoć kojih saznajemo, plastično i vjerno, o izgledu naših gradova, njihovih važnih objekata, ulica, pojedinih dijelova, a onda dalje o njihovim ljudima, životima, svakodnevnici, gradnji, kulturnim, upravnim i vjerskim objektima – svemu onome što sačinjava grad kao urbanu jedinicu u vremenu i prostoru. Ove fotografije su napravili pioniri razvoja fotografskog zanata u našoj zemlji, ljudi koji su, iako u službi određene politike koju je Austro-Ugarska tada sprovodila u Bosni i Hercegovini, ipak svojim radom pokazali ono najbolje što se tada dalo prikazati na fotografiji, bilježeći bosansko-hercegovačke gradove i čaršije u procesu njihove emancipacije iz jedne vremenske epohe u drugu. To je epoha kada prostor Bosne i Hercegovine i njeni gradovi mijenjaju svoju fizionomiju i karakter, kao posljedica društvenih promjena, odnosno, prelaska ovih prostora iz jednog, više orijentalnog kulturno-civilizacijskog miljea u onaj srednjeevropski. Na fotografijama i razglednicama se vide panorame naših gradova, njihove glavne ulice, nekada i one manje, ali upečatljive, istaknuti gradski objekti i prizori koji nas vraćaju u prošlost koju ne smijemo zaboraviti.“

Cjelokupan tekst uvodnog panoa izložbe možete pročitati ovdje.

[Show slideshow]

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”