Centralni događaj obilježavanja jubileja JU Historijski arhiv Sarajevo održan je sinoć, 3. maja 2023. godine u 20:00 sati u sarajevskoj Vijećnici. Tom prilikom otvorena je izložba Tumač prošlosti: Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo, autorice Elme Dervišbegović. Svečano obilježavanje započelo je prigodnim obraćanjima zvaničnika. Najprije, iz kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine g. Denisa Bećirovića, obratio se savjetnik dr. Goran Behmen, koji je pozdravio svečani skup, istakao značaj rada institucije kao što je Arhiv, te poželio uspjeh u daljem radu i djelovanju.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo g. Kenan Magoda, naglasio je kako je Arhiv nacionalna riznica neprocjenjivog bogatstva, te dodao: „Na Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo ostaje da se, u službi osnivača, stara o što boljem funkcionisanju ove ustanove od ogromnog značaja kako za nas pojedince, tako i za institucije koje djeluju na području Kantona Sarajevo. Kao resorni ministar potrudit ću se da obezbjedim što bolje uvjete za rad na očuvanju ovog nacionalnog blaga, a dio tih dokumanata koji svjedoče o bogatoj prošlosti Sarajevo posjetioci Gradske Vijećnice će u narednim danima imati priliku vidjeti na izložbi pod imenom ‘Tumač prošlosti’.“
Prof. dr. Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, istakao je da više decenija duga historija Historijskog arhiva Sarajevo, svi realizirani projekti, prikupljena građa koju koriste ne samo domaći, nego i strani istraživači – pokazuje opravdanost Odluke o osnivanju Arhiva donesene na današnji dan, pa se ovaj hvale vrijedan jubilej od 75 godina postojanja i rada može smatrati događajem koji nadilazi teritorijalnu nadležnost Arhiva kao ustanove. Datum je to koji ima izuzetno mjesto u savremenoj bosanskohercegovačkoj kulturnoj historiji. Dr. Duranović se osvrnuo i na Orijentalnu zbirku Historijskog arhiva koja je predmet večerašnje izložbe te rekao kako je njen sadržaj i bogatstvo: „Suštinski pokazatelj kakvim kulturnim blagom raspolažemo kao društvo i glavni grad Bosne i Hercegovine. Blagom koje nas s pravom pozicionira na mapu onih mjesta koje istraživači smatraju neizostavnim za izučavanje lokalne i regionalne historije i blagom koje Sarajevo s pravom smješta u sami vrh regionalnih kulturnih centara.“
Nakon ugodnih obraćanja cijenjenih zvanica, skupu se obratila i direktorica Historijskog arhiva Sarajevo, gđa. Ismeta Džigal Berkovac. Ona je rekla kako je „Historijski arhiv Sarajevo osnovan na današnji dan, 1948. godine upravo ovdje, u sarajevskoj Vijećnici, neposredno nakon Drugog svjetskog rata kada je počela institucionalizacija arhivske službe u Bosni i Hercegovini, donošenjem prvih zakonskih okvira u kojima bi arhivska djelatnost mogla djelovati.“
Prije zvaničnog otvorenja izložbe od strane ministra Kenana Magode, prisutne zvanice i goste je pozdravila i autorica izložbe, viša arhivistica Elma Dervišbegović. Govoreći o karakteristikama arhivske građe u Orijentalnoj zbirci, istakla je kako se ovdje radi o malom dijelu onoga što ova raznorodna Zbirka sadrži. Radi se o različitim dokumentima i rukopisima na orijentalnim jezicima, a doprinos u formiranju Orijentalne zbirke dao je bivši zaposlenik Arhiva Rašid Hajdarević čije ime s ponosom ističemo. Objasnila je da je upravo Hajdarević svojim predanim radom u potpunosti izmijenio izgled Orijentalne zbirke Arhiva, utemeljio je, oblikovao i uspostavio stručno i odgovorno. „Imajući u vidu našu sklonost ka zaboravljanju, cilj ove izložbe je podsjetiti naše društvo, kulturnu i naučnu javnost na ulogu i značaj Rašida Hajdarevića. Stoga smo zaronili u mikrosvijet jednog arhiviste, istražili biografske i bibliografske podatke o Hajdareviću i posvetili mu jedan dio izložbe.“, navela je Elma Devišbegović.
Umjetnički i simbolički pečat najavi izložbe dao je naš cijenjeni glumac, Damir Kustura, koji je pročitao sadržaj najstarijeg, datiranog dokumenta u našem Arhivu, a to je Emernama/Bujuruldija (zapovijed) o slobodi vjeroispovijesti iz 1531. godine.
Autorica izložbe istakla je – uz rukopise Kur’ana koji krase Orijentalnu zbirku, te rječnike, rukopise iz oblasti gramatike, filozofije, poezije, kaligrafije, historije, politike, medicine, matematike, astronomije i drugih oblasti – još jedan zanimljiv dokument iz Orijentalne zbirke – Silsile-namu, koja predstavlja lanac derviških redova od Muhammeda a.s. do zvorničkog šejha Mehmeda, dokumenat dužine više od devet metara, iz 1836. godine, pisan na turskom i arapskom jeziku, arapskim pismom. Nekoliko najzanimljivijih, originalnih eksponata iz Orijentalne zbirke čak je izloženo ovaj put, te se ovi vrijedni primjerci naše kulturne baštine mogu pogledati naredna dva dana trajanja izložbe, dok će ostatak izložbe biti dostupan u Vijećnici do 9. maja.
Svečani događaj obilježavanja značajnog jubileja zaključio je ministar kulture i sporta, g. Magoda, zvaničnim otvaranjem izložbe Tumač prošlosti – Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo.
