U petak, 20. septembra 2024. godine u Muzeju Sarajeva, Brusa bezistan, otvorena je ekskluzivna izložba „Istočno od Zapada, zapadno od Istoka: Rukopisna ostavština dr. Safvet-bega Bašagića“ (UNESCO-va svjetska dokumentarna baština „Pamćenje svijeta“) nastala u saradnji Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u saradnji sa Univerztetskom bibliotekom u Bratislavi i Muzejom Sarajeva.
Čast nam je i zadovoljstvo da je i Historijski arhiv Sarajevo partner izložbe, jer smo, po pozivu BZK „Preporod“, ustupili desetak eksponata za izložbu iz arhivskog ličnog fonda Bašagić dr. Safvet-beg – Sarajevo (sign. HAS, O-BS-279) koji su izloženi uz eksponate iz ostavštine Safvet-bega Bašagića koja se čuva u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi.
“Zbirka dr. Safvet-bega Bašagića u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi oformljena je 1924. godine, kad ju je Biblioteka otkupila od Bašagića. Iako potječe iz nekad vrlo bogate plemićke porodice Redžepašića Bašagića s očeve te porodice Čengića s majčine strane (pradjed mu je bio znameniti Smail-aga Čengić), Bašagić je pozne godine dočekao u finansijskoj oskudici i drugim životnim neprilikama, posebno nakon što je obolio te, naročito, nakon što je statusno, karijerno i društveno degradiran nakon uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine. U takvim okolnostima, bio je prinuđen prodati svoju porodičnu biblioteku, koju je izvorno naslijedio od oca Ibrahim-bega Bašagića, također uglednika svog vremena i pisca na orijentalno-islamskim jezicima, a koju je cijeli život kontinuirano obogaćivao, posebno s obzirom na svoja naučna i stručna znanja u oblasti orijentalno-islamskih jezika, književnosti i kulture.
Izložba se organizira u povodu 100. godišnjice osnivanja Bašagićeve zbirke u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi i 90. godišnjice smrti dr. Safvet-bega Bašagića teDana slovačke kulture u Bosni i Hercegovini. Riječ je o unikatnoj izložbi Bašagićeve rukopisne ostavštine, koja je 1924. godine pohranjena u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, a koju je 1997. godine UNESCO upisao na listu svjetske dokumentarne baštine „Pamćenje svijeta“ („Memory of the World“). U ovom obliku izložba se prvi put predstavlja javnosti u Bosni i Hercegovini.”
Izložbu je otvorio premijer Federacije Bosne i Hercegovine g. Nermin Nikšić, kao visoko pokrovitelj izložbe i ambasador Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini NJ. E. Roman Hlobeň, a o Bašagićevoj zbirci u slovačkoj biblioteci govorila je Silvia Stasselová, generalna direktorica Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, kao i prof.dr. Kerima Filan, redovna profesorica turkologije na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prisutnima su se obratili i premijer Kantona Sarajevo g. Nihad Uk, kao i ministar kulture i sporta g. Kenan Magoda. Prof.dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ kroz svoja obraćanja, također je govorio o djelu i značaju dr. Safvet-bega Bašagića, a na kraju ceremonije otvaranja g. Kodriću je NJ.E. ambasador Hlobeň, kao priznanje za sav trud oko ostvarivanja saradnje, realizacije izložbe i njene pripreme, uručio i specijalni medalju za međunarodnu saradnju „Together we build bridges“.
“Inače, ovom izložbom Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ odaje počast dr. Safvet-begu Bašagiću – jednom od svojih osnivača i svom prvom predsjedniku te bardu bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i kulture i društvenom prvaku, istovremeno najavljujući obilježavanje 155. godišnjice Bašagićeva rođenja tokom 2025. godine, s nizom aktivnosti, uključujući izradu biste dr. Safvet-bega Bašagića, organiziranje međunarodnog naučnog simpozija i prigodne dokumentarne izložbe o Bašagićevu književnom, kulturnom, naučno-stručnom i društvenom djelu te uspostavu online digitalnog repozitorija Bašagić u saradnji s partnerskim institucijama.”
Izložba će biti dostupna javnosti do 10. oktobra 2024. godine u Muzeju Sarajeva – Brusa bezistan (Abadžiluk 10), radnim danom od 9.00 do 17.00h i subotom od 10.00 do 15.00h.
U tekstu korišteni dijelovi teksta iz najave izložbe na stranici BZK “Preporod”.
Foto: Muzej Sarajeva
