Prethodne sedmice, 3. i 4. oktobra 2024. godine održana je 11. Međunarodna konferencija “Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja – Baštinske institucije u (post)digitalnom dobu” u organizaciji Asocijacije informacijskih stručnjaka: bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM), sa učešćem preko stotinu domaćih i međunarodnih stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije. JU Historijski arhiv Sarajevo pridružila se kao suorganizator uz brojne druge stručne, baštinske i obrazovne institucije (Nacionalna i univrezitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Muzej Hercegovine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Katedra za informacijske nauke Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Univerziteta u Sarajevu, Filozofskog fakulteta, JU Biblioteka Sarajeva, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Univerzitet u Sarajevu – Ekonomski fakultet: Biblioteka, a partneri konferencije su bili Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Muzej Hercegovine, Mostar. Konferenciju su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstvo nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.
Aktivno učešće Arhiva ostvarilo se kroz angažman naše zaposlenice Almire Alibašić-Fideler, više arhivistice koja je direktno bila uključena u Organizacioni odbor konferencije, kao aktivni član Asocijacije BAM i član UO Asocijacije u trenutnom sazivu. Također, na konferenciji su učestvovali i arhivski savjetnik Haris Zaimović koji je prezentirao rad pod nazivom “Digitalizacija arhivske građe Bošnjačke zajednice kulture ‘Preporod'”, te direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.
Posebno nam je zadovoljstvo objaviti da je naš zaposlenik, arhivski savjetnik Haris Zaimović, ovom prilikom dobio značajno priznanje -Arhivist godine! Naime, Asocijacija BAM uz održavanje ovogodišnje konferencije provela je javni poziv za dodjelu nagrade Bibliotekar/Arhivist/Kustos godine s ciljem da potakne prepoznavanje i afirmaciju stručnog djelovanja kod baštinskih stručnjaka u njihovom radu. Kako je navedeno u pozivu BAM-a: “Ova nagrada predstavlja priliku da prepoznamo izvanredna zalaganja, profesionalnost, inovativnost i posvećenost pojedinaca koji svojim radom obogaćuju polja bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije.” Našem kolegi Harisu Zaimoviću iskrene čestitke i svaki uspjeh u daljem radu!
Na Konferenciji su usvojeni određeni zaključci:
• Digitalna transformacija kao trajni proces
Zaključak: Digitalna transformacija nije jednokratan proces već kontinuirani izazov koji zahtijeva stalno prilagođavanje.
Preporuka: Baštinske institucije trebaju trajno ulagati u digitalne tehnologije i obuku osoblja, uz održavanje ravnoteže između digitalne inovacije i očuvanja tradicionalnih pristupa.
• Važnost suradnje i umrežavanja
Zaključak: Suradnja između biblioteka, muzeja i arhiva ključna je za učinkovitije rješavanje izazova digitalnog doba.
Preporuka: Potrebno je poticati stvaranje mreža stručnjaka i institucija na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se razmjenjivala znanja i resursi.
• Očuvanje digitalne baštine
Zaključak: Digitalna baština, uključujući digitalne arhive i muzejske zbirke, suočava se s izazovima dugotrajnog očuvanja.
Preporuka: Razviti strategije za dugotrajnu pohranu digitalnih podataka, uz osiguranje da su ti podaci dostupni i u budućnosti.
• Povećanje dostupnosti i inkluzivnosti
Zaključak: Digitalne tehnologije pružaju priliku za širu dostupnost kulturne baštine i inkluzivnost u pristupu informacijama.
Preporuka: Institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji svojih zbirki i omogućiti lakši pristup korisnicima svih dobnih skupina i različitih potreba, uključujući osobe s invaliditetom.
• Etička pitanja i autentičnost
Zaključak: Digitalizacija kulturne baštine otvara pitanja autentičnosti, zaštite autorskih prava i etike u predstavljanju i korištenju baštinskih materijala.
Preporuka: Potrebno je razvijati etičke smjernice za digitalizaciju i distribuciju kulturnih dobara, kako bi se osiguralo da su materijali korišteni u skladu s pravnim i moralnim standardima.
• Potencijal novih tehnologija
Zaključak: Tehnologije poput umjetne inteligencije, proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR) mogu pružiti nove načine interpretacije i prezentacije baštine.
• Skretanje pažnje na lošu situaciju kulturnih institucija
Zaključak: Posebno zabrinjava neriješen status i neadekvatna podrška ključnim kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (NUBBiH), Historijski muzej BiH, Umjetničku galeriju BiH i druge. Ove institucije, koje su okosnica očuvanja i promocije kulturnog naslijeđa, suočavaju se sa ozbiljnim izazovima zbog pravne nesigurnosti i nedostatka stabilnih izvora finansiranja.
Preporuka: Hitno je potrebno rješavanje pravnog statusa ovih institucija, osiguranje stalnih finansijskih sredstava i podrške od strane nadležnih vlasti, kako bi se omogućilo njihovo stabilno i dugoročno funkcionisanje.
Ova konferencija je bila prilika za razmjenu stručnih iskustava, saznanja i primjera iz prakse sa kolegama iz baštinskog sektora u našoj zemlji, kao i sa kolegama iz Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Mađarske. Stoga, iskreno se nadamo realizaciji usvojenih zaključaka i daljem napretku baštinske struke u našoj zemlji.
Foto: BAM, HAS
