Najava promocije novog izdanja Arhiva u povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

U povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, zadovoljstvo nam je najaviti promociju novog izdanja našeg Arhiva: PISMA HAMDIJE KREŠEVLJAKOVIĆA MUHAMEDU HADŽIJAHIĆU (1938-1959), iz edicije Posebna izdanja, koju je priredio Amer Maslo, MA, u izdanju JU Historijskog arhiva Sarajevo i Univerziteta u Sarajevu – Orijentalnog instituta. Promocija će se održati 25. februara 2025. godine u 13.00 sati u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, Obala Kulina bana 7/II, Sarajevo.

Ova publikacije donosi prepisku Hamdije Kreševljakovića sa Muhamedom Hadžijahićem, koja je izdvojena iz ostavštine Hamdije Kreševljakovića koja se čuva u Historijskom arhivu Sarajevu.

“Ova nam pisma otkrivaju nepoznatu dimenziju Hamdije Kreševljakovića… pisma svjedoče njegov hod kroz vrijeme i probleme, lične osjećaje tereta vremena, pokušaje traženja izlaza u turbulentnim vremenima, relacije i korelacije koje se reflektiraju kroz prijepisku s dragim prijateljem Muhamedom Hadžijahićem. Hamdija Kreševljaković višestruko je utjecao ne samo na pojedince nego i na sredinu svojim radom, primjerom, djelovanjem, savjetima. Pisma otkrivaju i to kako se snalazio i pozicionirao ne samo u turbulentnim historijskim vremenima nego i u društvenim mijenama, slaganjima i neslaganjima o pojedinim pitanjima i problemima, pa čak i razlazima s dragim osobama, nekadašnjim saradnicima. Razloge neslaganja nije otkrivao.” (Aladin Husić, urednik, Orijentalni institut Sarajevo)

“Pismena komunikacija nedvojbeno je svjedok vremena u kojem je nastajala. Lična dopiska ipak ima jednu dodatnu vrijednost, a to je odnos dopisnika prema napisanom sadržaju. Taj lični pečat katkad nudi posve drugu sliku društva i prilika u odnosu na onu o kojoj saznajemo kroz službenu korespondenciju. Koliko god pisma Hamdije Kreševljakovića upućena Muhamedu Hadžijahiću bila lišena komentarisanja politike i prilika tog vremena, ponekad je i ton u kojem su pisana dovoljan da se osjeti atmosfera tog doba. Važnost epistolografske ostavštine vrelo je za izučavanje mnogim disciplinama bilo da se čita kroz prizmu jezika, historije, kulture življenja, sociologije ili politike. Upravo zbog različitih načina na koji se može prići ovoj vrsti građe, koristi publikacije “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)” postaju mnogostruke.” (Elma Dervišbegović, urednik, Historijski arhiv Sarajevo)

Bookmark the permalink.

Comments are closed.