Danas je u prostoru Brusa bezistana (Muzej Sarajeva), a povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, otvorena gostujuća izložba JU Muzej Tešanj “Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele”.
Prisutnima su se obratili direktor JU Muzej Sarajeva Mirsad Avdić, direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović i direktor JU Muzej Tešanj Ernad Prnjavorac, te autor izložbe Jasmin Mandžukić.
Pred prisutnim gostima i medijima, svi govornici su potcrtali važnost srednjovjekovnih pečata i povelja bosanske države iz vremena nezavisnosti, kao svjedoka njenog kontinuiteta i integriteta kroz hiljadugodišnju historiju.
U depadansu Muzeja Sarajeva, Despića kući, otvorena je zajednička izložba Igora Radovanovića (Muzej Sarajeva) i Saše Beltrama (Historijski arhiv Sarajevo) “Staro Sarajevo iz kolekcije Koste Mandića”.
Nastala kao rezultat saradnje Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo, a povodom obilježavanja 70 godina rada Muzeja Sarajeva (1949-2019) i Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018), izložba svjedoči o izgledu grada i njegovih stanovnika kroz prošlost ovjekovječenu u fotografijama i vrijednoj arhivskoj građi.
Dokumente i fotografije koji su prikazani na izložbi prikupio je Kosta Mandić, pravnik Gradskog poglavarstva Sarajeva iz perioda između dva Svjetska rata, a koji se danas čuvaju se u zbirkama Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo.
Izložbu su otvorili direktori Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo Mirsad Avdić i Fuad Ohranović.
– Historijski Arhiv Sarajevo je prošle godine obilježio 70 godina rada, a ove godine tu godišnjicu obilježava Muzej Sarajeva. Važno je naglasiti da u proteklih sedam decenija rada naših ustanova Arhiv i Muzej su često bili povezani, čak smo jedno vrijeme bili smješteni u istom objektu. Obzirom da svaki iz svog domena baštini historiju grada upućeni smo na saradnju – rekao je Ohranović.
Arhivist Saša Beltram naglasio je da su izložene fotografije i arhivska građa.
– Na dvanaest panoa koje je napravio Muzej Sarajeva nalaze se fotografije, a na osam koje je radio Arhiv su arhivski dokumenti sa statističkim podacima o stanovništvu Sarajeva, kao i dokumenti o izgradnji grada – rekao je.
Viši kustos Muzeja Sarajeva Igor Radovanović je istakao da se na ovim fotografijama može vidjeti “da je Sarajevo nekad bilo mnogo ljepše, da su ljudi bili opušteniji”, te da je “bilo manje brige nego danas”.
– Kao jednu poruku izložbe rekao bih da Sarajevo može mnogo i treba učiti iz prošlosti – naglasio je Radovanović.
Izložba obuhvata fotografije i arhivsku građu iz perioda od vremena austro-ugarske vladavine do kraja Drugog svjetskog rata.
