Svečano otvorena arhivska izložba o Učiteljskoj školi

Danas je JU Historijski arhiv Sarajevo javnosti predstavio novu izložbu “Učiteljska škola u Sarajevu kroz arhivsku građu Historijskog arhiva Sarajevo”, autorice mr. sci. Aleksandre Pijuk-Pejčić, koja je otvorena u prostoru JU Gradski muzeji – Olimpijski muzej Sarajevo, na adresi Petrakijina 7, Sarajevo.

Izložba je priređena povodom Svjetskog dana učitelja koji se obilježava 5. oktobra svake godine, a koji je proglasio UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. To je prilika da se skrene pažnja na ogroman značaj koji rad učitelja i nastavnika ima na razvoj društva u cjelini. Izložbom je javnosti približen historijskli razvoj i djelovanje Učiteljske škole u Sarajevu kao ustanove u kojoj se učiteljski poziv razvijao ostavljajući trag za buduće generacije.

Otvaranju izlozbe prisustvovala je ministrica Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke prof.dr. Jasna Durakovic sa saradnicima.

Na samom otvaranju prisutnima se obratila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, koja je istakla značaj Arhiva kao institucije koja stalno nastoji, između ostalog i kroz svoje izložbene aktivnosti, predstaviti javnosti bogat opus pisane kulturne baštine različitog sadržaja, koja se nalazi u Historijskom arhivu Sarajevo. Zahvalila se ministrici Durakovic na dolasku i na taj nacin iskazanoj podrsci JU Historijski arhiv Sarajevo.

Ministrica Jasna Durakovic je izrazila zadovoljstvo izlozbom, te u svom obracanju istakla: “Učiteljske škole su od 19. stoljeća pa sve do njihovog gašenja bile temelj obrazovanja u našoj zemlji. Uveliko su utjecale na opismenjavanje i obrazovanje stanovništva, a kroz njih su prošle generacije učitelja i učiteljica koji su svojim radom oblikovali budućnost Bosne i Hercegovine. To je njihov neprocjenjivi značaj.”

Autorica izložbe mr.sci. Aleksandra Pijuk-Pejčič u svom obraćanju je ukratko predstavila sadržaj izložbe, te posebno naglasila značaj otvaranja Ženske učiteljske škole koja je otvorila put sticanju učiteljskog poziva i djevojkama koji je za vrijeme Austro-ugarske bio ograničen isključivo na muškarce. No, kako je navela u nastavku: „…to nije značilo da je je put do poziva učiteljice bio lagan. To je bila šansa za obrazovanje djevojaka i sticanje zvanja učiteljice, ali sa mnogo ponižavajućih prepreka tokom radnog vijeka, jer su državni sistemi bili nemilosrdni prema učiteljicama. Školska politika povlašteno je gledala na učitelja u odnosu na učiteljicu. I od jednih i od drugih su se očekivale iste kvalifikacije i obavljanje istih dužnosti, ali su im prava bila podijeljena prema polu. Naknade učiteljica bile su manje, a propisi su predviđali zabranu udaje učiteljicama za drugu profesiju osim učiteljske. Drugim izborom partnera, učiteljica je trajno ostajala bez zvanja…“.

Direktorica JU Gradski muzeji Sarajevo – institucije kojoj se najtoplije zahvaljujemo na saradnji u organizaciji izložbe – doc. dr. Senka Ibrišimbegović, također se obratila prisutnima te kazala kako joj je posebno drago ‘ugostiti’ izložbe srodnih institucija, te naglasila potrebu njihovog stalnog uvezivanja, zajedničkog rada i otvaranja prema javnosti, a posebno prema mladim ljudima.

Na kraju, otvarajući izložbu, ministrica Duraković je pozvala institucije obrazovanja, kulture i nauke da što vise rade na novim projektima, a Ministarstvo će uvijek nastojati pružiti podršku za njihovu realizaciju.

Izložba će biti otvorena od 2. do 11. oktobra i dostupna za javnost u Olimpijskom muzeju Sarajevo od utorka do nedjelje od 10 do 18 h.

Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine objavljujemo virtuelnu izložbu: 12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu

Autori izložbe: Armin Džunuzović i Admir Nezirović
Dizajn izložbe: Velid Jerlagić

Godišnjica nezavisnosti Bosne i Hercegovine u znaku 40 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

Početak nove godine donio nam je i sjećanje na nekoliko važnih datuma koji su svojim značajem u historiji Države i Grada imali neizostavan i neizbrisiv trag. Sredina mjeseca februara protekla je u znaku obilježavanja 40. godišnjice od sarajevske zimske Olimpijade 1984. godine, a kraj mjeseca i početak marta svjedoče da već živimo treću deceniju nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

1. mart ili Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine praznik je kojim se proslavlja nezavisnost Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Odnosno, obilježavanjem ovog datuma čuva se sjećanje na Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine a koji je označio početak puta kojim je Bosna i Hercegovina krenula ka svojoj nezavisnosti. Referendum je održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji. Izlaznost stanovništva bile je skoro 64 % ukupnog stanovništva tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a 99% građana koji su pristupili referendumskom izjašnjavanju bili su za nezavisnost Bosne i Hercegovine i izlazak iz jugoslavenske zajednice. Referendumsko pitanje bilo je „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“. Rezultati referenduma bili su potvrđeni u Parlamentu Bosne i Hercegovine 6. marta 1992. godine, a već su od 6. aprila 1992. godine države članice Evropske zajednice i Sjedinjene Američke Države priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine. Konačno je Bosna i Hercegovina 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda. U znak sjećanja na važnost i značaj diplomatske borbe na putu istrajnosti za nezavisnost i postojanje Bosne i Hercegovine, Historijski Arhiv Sarajevo otvara, a u povodu obilježavanja 1. marta Dana nezavinosti Bosne i Hercegovine, virtuelnu izložbu “12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu“.

Simbolično, cilj nam je da svim Bosancima i Hercegovcima vratimo sjećanje na pripreme i organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Na značaj i uspjeh koji su ove igre imale za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, te značaj koji je sarajevska Olimpijada imala u odbrani nezavisnosti Bosne i Hercegovine kao možda i najpoznatiji reprezent Sarajeva i Bosne i Hercegovine u svijetu.

Također, želimo da Zimske olimpijske igre u Sarajevu i ova izložba, u današnjem vremenu izazova, budu lijep podsjetnik svima nama da smo spremni i da znamo raditi velike stvari, što smo kroz historiju nebrojeno puta i pokazali.

(Armin Džunuzović)

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva.

Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”


Izložba: 12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu

Dan prije 40. godišnjice od zvaničnog otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 7. februara 2024. godine, javnosti je predstavljena nova izložba JU Historijski arhiv Sarajevo kojom smo željeli dati svoj doprinos manifestaciji obilježavanja ovogodišnjeg olimpijskog jubileja za grad Sarajevo – 40. godišnjice ZOI održanih u Sarajevu 1984. godine – ZOI koje su proglašene najbolje organiziranim do tada. Izložba nosi naziv “12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40. godina od XIV ZOI u Sarajevu”, a njeni autori su arhivist, Armin Džunuzović i viši arhivist, Admir Nezirović.

Na otvaranju izložbe prisutnima su se obratili direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, direktorica JU Gradski muzeji – Olimpijskog muzeja Sarajevo Senka Ibrišimbegovic, te jedan od autora izložbe Armin Džunuzović.

“XIV zimske olimpijske igre održane su u Sarajevu u periodu od 8. do 19. februara 1984. godine. Bile su to prve zimske olimpijske igre održane u jednoj državi socijalizma na kojima su učestvovali takmičari iz tada oba politička bloka. Na Igrama je u šest sportova nastupilo ukupno 1.272 takmičara iz 49 zemalja. A po ocjenama označene su kao jedne od najbolje organizovanih zimskih olimpijskih igara u historiji. Izbor Sarajeva za grada domaćina XIV zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. tokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta u Atini. Gradovi protivkandidati bili su japanski Sapporo i švedski Göteborg. Nakon drugog kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju. Ovo je ujedno bila i prilika da Sarajevo sa svojim planinama ispravi do tada negativan imidž „grada atentata“ koji ga je pratio još sa početka 20. stoljeća.

Plan i priprema za organizaciju XIV ZOI može se pratiti i dvije godine prije dobijanja organizacije kada se težilo uređenju i modernizaciji grada, odnosno, iznalaženju političkog lobija kako bi tadašnja država SFRJ stala kao podrška iza Sarajeva na putu borbe za osvajanje organizacije zimske Olimpijade.

Skupština grada Sarajeva kao zakonodavno tijelo Grada bila je vodeća sprega u toj borbi, pa se tako kroz dokumente i građu koja je pohranjena u Historijskom arhivu Sarajevo iz jednog posebnog diskursa mogu pratiti napori i aktivnosti na ostvarenju onoga što danas nazivamo sarajevskom Olimijadom 1984. godine.

Ova izložba samo je mali doprinos u cilju očuvanja sjećanja na sarajevske zimske Olimpijske igre1984. godine, na uložene napore institucija i ljudi, na događaje i Sarajevo koje je zaista tih 12 dana bilo centar svijeta.“

(Iz opisa izložbe)

JU Historijski arhiv Sarajevo se zahvaljuje Ministarstvu kulture i sporta KS, Olimpijskom muzeju Sarajevo, Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine, kao i Turističkoj zajednici KS koji su pomogli u organizaciji ovog događaja.

Izlozba ce biti dostupna od 7. do 29. februara u prostoru Olimpijskog muzeja Sarajevo.

Foto: HAS i Visit Sarajevo

 

no images were found

Arhiv učestvuje u izložbi „Sarajevski atentat“

Dana 17. maja 2023. godine otvorena je izložba „Sarajevski atentat“ autora Valerijana Žuje u prostoru Bošnjačkog instituta u Sarajevu. Organizatori izložbe su Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića.

JU Historijski arhiv Sarajevo je dao svoj doprinos u realizaciji ove izložbe ustupajući važnu arhivsku građu za njenu postavku, uz druge baštinske ustanove koje su također učestvovale: Arhiv Bosne i Hercegovine, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo i franjevački samostan Sv. Ante u Sarajevu.

Izložba je veoma obimna i obuhvata dokumentarne, arhivske, umjetničke i video materijale o temi sarajevskog atentata iz 1914. godne kada je Gavrilo Princip usmrtio austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanada i njegovu suprugu Sofiju. Određeni eksponati su izloženi po prvi put, a takvi su krune Sofije i Ferdinanda sa Spomenika okajanja koji je napravljen poslije atentata, slika u ulju Gabrijela Jurkića, te predmeti koje je dr. Pavle Kaunic koristio u obdukciji stradalih.

Iz Historijskog arhiva Sarajevo izloženi su eksponati – arhivska građa koja se odnosi na atentatora Gavrila Principa: njegova školska dokumentacija i popisni list iz 1910. godine.

Izložba će ostati otvorena do 31. maja, a ulaz je slobodan.

Fotografije: FENA

U Vijećnici otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”

Povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust, u sarajevskoj Vijećnici je danas svečano otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”, autora višeg arhivista Admira Nezirovića i arhivista Armina Džunuzovića.

Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima otvorili rukovoditeljica Vijećnice Meliha Redžić, v. d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, viši arhivist Admir Nezirović, te Haris Bašić, zamjenik gradonačenice Sarajeva.

Izložba ima za cilj upoznavanje javnosti sa dešavanjima koja su predstavljala uvod u fizičko istrebljenje Jevreja Sarajeva. Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana u građi Historijskog arhiva Sarajevo i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena, što dodatno zatamnjuje cijelu priču. Po statistikama, samo sa prostora Sarajeva je u ovom periodu stradalo oko 1308 djece.

V. d. direktorica Arhiva je podsjetila da ove godine naša institucija obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada te da se na ovoj izložbi može vidjeti tek mali dio historijskih izvora koji svjedoče o stradanju Jevreja u Sarajevu za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.

Viši arhivist Admir Nezirović je objasnio da su izloženi dokumenti iz arhivskih fondova koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.

– Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome. U našoj zemlji su nakon uspostave tzv. NDH, 10. aprila 1941. godine, Jevreji izloženi različitim fazama dehumanizacije, kroz stavljanje zajednice u diskriminirajuće i ponižavajuće rasno motivisane zakonske okvire, medijsko ismijavanje zajednice, sve do masovnih hapšenja, deportacija i egzekucija kao završnog čina cjelokupnog procesa uništenja. Propaganda je radila punom parom: Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja imaginarnog neprijatelja društva. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima – kazao je Nezirović.

Izložbu će posjetioci Vijećnice moći vidjeti do 1. februara 2023.

(JU HAS, foto: JU HAS)

Drugi o nama:

FENA
Klix.ba

Promovisan treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adil Zulfikarpašić u Sarajevu jučer je upriličena promocija trećeg toma “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo.

Ideja o objavljivanju Kataloga nastala je kao plod dugogodišnje uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo. Poznato je da ove dvije bosanskohercegovačke baštinske institucije spaja značajna veza manifestirana kroz prikupljanje, čuvanje, obradu te prezentiranje arhivske građe neprocjenjive vrijednosti koja pripada kulturno-civilizacijskom krugu Orijenta.

Imajući u vidu ovakvo što, kao i potrebu da se bosanskohercegovačkoj ali i svjetskoj kulturnoj i naučnoj javnosti prezentira značajno kulturno-historijsko blago o kojem skrbi Historijski arhiv Sarajevo, krenulo se u projekat sistematskog obrađivanja i katalogiziranja rukopisa Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Foto: AA

O trećem tomu govorili su autor kataloga – arhivist u Gazi Husrev-begovoj biblioteci mr Hamza Lavić, te v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent prof. dr Ahmed Zildžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr Osman Lavić i prof. dr Lejla Kodrić-Zaimović.

Foto: HAS

Autor Kataloga mr Hamza Lavić je u izjavi za Agenciju Anadolija kazao kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.

“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića. Najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma. Značajan broj djela pripada našim bosanskohercegovačkim autorima, koji su pisali od 16. stoljeća naovamo. Tu je i šest djela Hasana Kafije Pruščaka, te Muhameda Hevaija Uskufija. Riječ je o izuzetno raritetnim djelima za koje se nadam da će poslužiti kao podsticaj i izvor istraživačima naše kulturne baštine”, rekao je Lavić, navodeći da je na Katalogu radio godinu i po dana.

Foto: HAS

V.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac je napomenula kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.

“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je.

Foto: AA

Prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog toma Kataloga, posljednjeg u seriji, planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.

Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).

(JU HAS / AA)

Izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorena u ‘SKPD Prosvjeti’

Izložbu “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorili su danas u prostorijama SKPD “Prosvjeta” ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac i autorica izložbe Aleksandra Pijuk Pejčić.


Postavka ima za cilj upoznavanje javnosti sa prvim demokratskim opštinskim izborima u Sarajevu i predstavljanje bogatstva primarnih istorijskih izvora Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine koji su nezaobilazni u proučavanju političke istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine.


Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac kazala je da se izložbom daje doprinos obilježavanju Dana arhiva BiH, kao i arhivske službe koja se institicionirala prije tačno 75 godina, kada su doneseni i prvi zakoni s ciljem da regulišu arhivsku djelatnost.


Ujedno se izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” realizuje i u sklopu obilježavanja 120 godina rada SPKD “Prosvjeta”.

Iz više od 11 kilometara arhivske građe pohranjene u depou Historijskog arhiva Sarajevo izložili smo mali dio historijskih činjenica koji govori o načinu glasanja u to vrijeme. Tada je bilo više od 80 posto nepismene populacije, koja je tadašnjim izborom općinskih vijećnika težila ka boljim uvjetima života – kazala je Džigal-Berkovac.

Ona je navela da su prvi demokratski izbori trebali biti održani neposredno nakon Prvog svjetskog rata kada je došlo do raspada Austrougarske uprave na tlu Bosne i Hercegovine, ali su zbog državne politike prolongirani do 1928. godine


Autorica izložbe viša arhivistica Aleksandra Pijuk-Pejčić kazala je da se odlučila na ovu izložbu jer se radi o temi koja je neistražena i o kojoj ne postoje nikakvi naučni radovi.

Izložba prati vrijeme od raspisivanja izbora do izbornih rezulata. Tada je bilo u Sarajevu ukupno 13 prijavljenih listi. To, kako pojašnjava autorica, nisu samo stranke, nego i disidenti (oni koji se unutar stranaka nisu slagali pa su pravili svoje liste), kao i određene grupe.


Izložba svjedoči o tome šta se dešavalo tokom izbora, o radu biračkih odbora, različitim nepravilnostima koje su se dešavale na sam dan izbora. Od toga da su na biračkim listama bile osobe koje su već odavno umrle do pokušaja da jedna osoba glasa dva ili više puta – navela je ona.

Aleksandra Pijuk-Pejčić istakla je da se tad glasalo kuglicama koje su ubacivane u kutije, te da je glasao samo muški dio stanovništva, jer su žene pravo glasa dobile tek nakon Drugog svjetskog rata.

(FENA/HAS; Foto: HAS)

Izložba: Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju

Autor izložbe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Od svoga postanka do danas, Sarajevo je prošlo mnoga iskušenja. Od prirodnih nepogoda, poplava i požara, do bestijalnih uništenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije.

Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan način označilo je početak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stoljeća u različitim formama i na različitim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke ili drugih pritoka rijeke Bosne koje se spajaju na sredini Sarajevskog polja.

Migracije naroda u prethistorijsko vrijeme donijele su snažne promjene koje su se odrazile i na naš kraj: miroljubive Butmirce smijenili su narodi koji su poznavali obradu metala, a ilirska plemena koja su se iz tih naroda formirala, smijenili su Rimljani.

Ni rimske naseobine nisu preživjele veliku seobu naroda u ranom srednjem vijeku. Rimskog načina života je nestalo, a stanovnici sarajevskog kraja kao da su započinjali izgradnju kulture od nule. Trebat će gotovo 600 godina, da na područje današnjeg Sarajeva ponovo stigne evropska kultura, kroz uticaj Franaka, Mletaka i Sarajevu historijski bliskog grada Dubrovnika.

Žive trgovačke veze sarajevskog kraja sa Dubrovnikom u kasnom srednjem vijeku omogućile su pomen ovih krajeva u pisanim izvorima. Iako se historiografija ne slaže uvijek u pogledima na postanak i razvoj grada Sarajeva, ipak je njegov zametak bilo ono srednjovjekovno naselje na njegovom mjestu, koje je imalo privrednu i administrativnu ulogu.

Ipak, stvaranje pravog grada na prostoru srednjovjekovne varoši i brojnih sela, pripada Osmanlijama, osvajačima iz XV. stoljeća, koji su, zauzevši ove krajeve već oko 1439. godine, na prostoru današnjeg Sarajeva odlučili smjestiti upravno središte svog vojnog krajišta, i kasnije, vilajeta.

Bosanski krajišnik, a kasnije i sandžakbeg, Isa-beg Ishaković, bio je taj koji je udario temelje današnjeg Sarajeva svojim vizionarskim pogledom na upravljanje i bezgraničnom darežljivošću i brigom za slabije, što je i vidljivo iz njegove vakufname, sastavljene 1462. godine, u kojoj detaljno navodi mjesta koja uvakufljava i načine kako će se vakuf voditi i održavati.

Gradnjom mosta, saraja, džamije, zavije, hamama, karavansaraja i vodovoda, Isa-beg je podigao status srednjevjekovne Vrhbosne na rang kasabe, a ubrzo zatim grad Sarajevo postaje gradom u punom smislu riječi prelaskom u rang šehera.

Još jedna velika historijska ličnost ostavila je pregršt svojih zadužbina u Sarajevu: bio je to gazi Husrev-beg, koji, osim što gradi sakralne objekte i dopušta drugim konfesijama da to isto čine, ulaže ogromnu energiju u prosvjećivanje osnivanjem medrese, ali i u podizanje kvaliteta života stanovnika Sarajeva kroz brojne infrstrukturne i dobrotvorne projekte.

Brojni izazovi opadanja moći Sarajeva, poput paljevine Eugena Savojskog iz 1697. godine i požara iz 1879., nisu zaustavili razvoj grada. Razvitku je posebno pogodovala činjenica da 1878. godine Sarajevo postaje dijelom Austro-Ugarske, čija uprava Sarajevo transformira u moderan, evropski grad i političko sjedište bosanskohercegovačkih zemalja.

Iako je u veoma kratkom periodu nakon odlaska Austro-Ugarske, Sarajevo proživjelo velika materijalna i duhovna iskušenja, kako kroz tavorenje i stagnaciju u razvitku tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, fašističku okupaciju i užase Drugog svjetskog rata, nove snage i sami njegovi stanovnici će u poslijeratnom periodu ponovono od Sarajeva načiniti glavni grad Republike, polumilionsku metropolu dostojnu života i stvaranja modernog, radnog i mislećeg čovjeka.

Najnovija dešavanja, u posljednjih dvadeset godina pokazatelj su izdržljivosti i stamenosti grada Sarajeva. Ni pod stegom četvorogodišnje opsade, ni pod traumom od stravičnih zločina i bezočnog iživljavanja nad građanima, grad nije prestao živjeti, pružajući otpor svakom zlu, baš kao i u 500 i više godina svog postojanja.

Šta više možemo poželiti svome gradu, osim da ga njegovi stanovnici u miru i prosperitetu načine boljim nego što je ikad bio, u ostavštinu dolazećim generacijama i stoljećima.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba


Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

Otvorena izložba o izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti Arhiva

Povodom 71. godišnjice od osnivanja , u našem Arhivu je u ponedjeljak, 6. maja otvorena izložba “Izdavačko-izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948-2019” autorice više arhivistice Ismete Džigal-Berkovac.

– Postavkom smo nastojali vizualno dočarati bogat kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, koji je do sada organizirao 72 izložbe i izdao 48 publikacija, iz oko 11.000 dužnih metara arhivske građe koju Arhiv brižno čuva – kazala je Džigal-Berkovac i dodala da se originalnost izložbe monografskog karaktera ogleda kroz kombinacije izdanja, izložbi i popratnog materijala, kao što su katalozi, pozivnice i plakati, koji su štampani od osnivanja do danas.

Izložbom su dati hronološki podaci koji govore o uloženom trudu i zaslugama u polju izdavačko-izložbene djelatnosti, kako bi se posjetiteljima pružila retrospektiva svega što je Arhiv na tom polju i radio.

Izložbu će u prostoru Historijskog arhiva Sarajevo biti moguće pogledati u narednih sedam dana, a tokom trajanja Otvorenih vrata Arhiva, posjetici će moći kupiti izdanja Arhiva po sniženim cijenama.

Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine kao Arhiv Grada Sarajeva. Arhisvka građa koju čuva proglašena je Nacionalnim spomenikom – pokretnim dobrom Bosne i Hercegovine. Najstariji dokumenti koje Arhiv posjeduje datiraju iz 15. stoljeća.

Izložba “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” ponovo u Brusa Bezistanu

Povodom povodom 6. aprila, Dana oslobođenja grada Sarajeva od fašizma, Historijski arhiv Sarajevo je u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva upriličio izložbu “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, pregled teritorijalnog i urbanog razvitka grada od najstarijih vremena do modernog doba, autora arhivista Velida Jerlagića. Izložba kroz predstavljene autorske karte, te karte i planove iz fundusa Zbirke karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo, prikazuje teritorijalni razvoj Sarajeva od prethistorije preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austro-ugarskog perioda, pa sve do XX vijeka.

Viši arhivista Haris Zaimović je, otvarajući izložbu, istakao da se i ovom izložbom ukazuje na značaj arhivske građe čuvane u Historijskom arhivu Sarajevo, koja je vlasništvo države.

“Historijski arhiv Sarajevo je institucija gdje grad Sarajevo vadi svoju ličnu kartu. A znamo da bez lične karte ne možete obavljati svoje svakodnevne poslove”, istakao je Zaimović.

Autor izložbe je kazao da je želio napraviti izložbu koja će vizuelno prezentirati teritorijalni, urbani razvoj grada Sarajeva od najstarijih vremena do perioda kraljevine Jugoslavije. Govoreći o kartama istakao je da je za izložbu koristio kartografsku građu iz Zbirke karata i planova Arhiva, ali je i izradio nekoliko autorskih karata za one periode koji nisu pokriveni arhivskom građom, kao što su rimsko doba, srednji vijek ili osmanski period.

“Izložbom sam želio građanima približiti činjenicu da je prostor današnjeg grada Sarajeva kontinuirano naseljen hiljadama godina iako su sama naselja nosila različite nazive i bila locirana na različitim mjestima. Kontinuitet naseljavanja je bio stalan”, naglasio je.