Srdačno Vas pozivamo na promociju knjige nastale na osnovu ličnog fonda iz našeg Arhiva: Belović – Bernadžikovski Jelica – Sarajevo (sign. O-BJ-86).
Jelica Belović-Bernadžikovska (1870-1946), bila je pedagog i folklorista. U arhivskom fondu je sačuvan mali dio iz inače bogatog stvaralačkog opusa i djelatnosti Jelice Belović-Bernadžikovske, koja je od 1894. do 1907. bila profesorica Trgovačke škole u Sarajevu, a zatim dvije godine upraviteljica Više djevojačke škole u Banjaluci. U fondu je posebno interesantan njen autobiografski rukopis.
Ove godine se obilježava 80. godišnjica ZAVNOBIH-a (Zemaljskog antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) koje je održano tokom ratnih okolnosti Drugog svjetskog rata, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na ovom, prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, u svojim historijskim granicama. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Ovaj datum se u modernoj Bosni i Hercegovini obilježava kao Dan državnosti nakon što je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno da je 25. novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
Ove godine se obilježava 80. godišnjica ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine). Na taj dan 1943. godine, u Mrkonjić Gradu održano je prvo zasjedanje ovog Vijeća koje je bilo najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata i nosilac bosansko-hercegovačke državnosti. Predsjednik Vijeća je bio Vojislav Kecmanović. Na ovom, prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, u svojim historijskim granicama. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati. Završeno je iste noći, 26. novembra, u 4 sata ujutro. Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Ovaj datum se u modernoj Bosni i Hercegovini obilježava kao Dan državnosti nakon što je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno da je 25. novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
***
Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a
Radno predsjedništvo prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a su činili Avdo Humo, Rodoljub Čolaković, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Preka, Sulejman Filipović, Novak Mastilović i dr. Vojislav Kecmanović Đedo, koji će biti predsjednik Prezidijuma ZAVNOBiH-a, a poslije i prvi predsjednik Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Sekretari su bili Skender Kulenović i Ilija Došen. Na ovom zasjedanju referate su podnijeli Rodoljub Čolaković (Spoljna i unutrašnja politička situacija) i Osman Karabegović (Značaj ZAVNOBIH-a), a održane su i diskusije po ovim referatima u kojima su učestvovali brojni prisutni delegati. Na kraju zasjedanja predložena je Rezolucija ZAVNOBIH-a koju je iznio Avdo Humo, a koja je nakon čitanja jednoglasno usvojena. Zbog historijske važnosti ovog teksta, isti citiramo ovdje u cijelosti.
Rezolucija Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a:
“1. Ovogodišnje velike pobjede Crvene armije nad njemačkim fašističkim hordama izmijenile su daljnji tok svjetskog rata. Crvena armija uspjela je u ovoj godini da zada smrtonosan udarac fašističkoj zvijeri na Istočnom frontu, što je znatno približilo pobjedu Saveznika. Udarce Crvene armije protiv fašističkog neprijatelja poduprle su ratne akcije engleskih i američkih trupa u Africi, Sredozemlju i Južnoj Italiji kao i bombardovanje važnih industrijskih centara u Njemačkoj. Borba potlačenih naroda Evrope, u prvom redu oružana borba naših naroda, doprinijela je takođe slabljenju pozicija fašizma. Sve to zajedno, a u prvom redu pobjede Crvene armije, dovelo je fašističku Njemačku i njene vazale pred katastrofu. Odnosi među Saveznicima svakim danom su čvršći dok se fašistički blok raspada zbog poraza fašističkih trupa na istočnom frontu i udaraca Saveznika po njemačkim trupama na jugu Evrope. Italija je ispala iz hitlerovskog bloka. Finska, Mađarska, Rumunija i drugi Hitlerovi sateliti brinu brigu kako da se izvuku iz močvare u koju ih je doveo Hitler. Vlastodršci tih zemalja, lakomi na pljačku, nastoje da se izvuku od odgovornosti sad kad je jasno da je Hitlerova propast neizbježna. Raste talas mržnje i negodovanja u svim zemljama Evrope protiv fašističkog porobljivača. Stvoreni su svi uslovi za konačan slom fašizma. Što već do danas nije došlo do uništenja fašizma krivo je otsustvo drugog fronta u Evropi. Sada, kako izlazi iz govora druga Staljina, drugi front nije daleko. Njegovo otvaranje ubrzaće konačni slom njemačkog fašizma i učiniti kraj raznoraznim kombinacijama reakcionarnih klika, koje podržavaju i bivšu jugoslovensku vladu, kao i neke druge izbjegličke vlade, koje zajedno sa okupatorom vode borbu protiv narodnog ustanka. Naši narodi u teškoj i krvavoj borbi protiv okupatora, Pavelićevih ustaša, Nedića, Rupnika i četnika Draže Mihailovića stvorili su slavnu Narodno-oslobodilačku vojsku na čelu s vođom naroda Jugoslavije i mudrim Vrhovnim komandantom drugom Titom. Ona je svojom herojskom borbom spasla naše narode od uništenja i udarila čvrste temelje njihovom bratstvu i srećnoj budućnosti. Blagodareći naporima i junaštvu naše slavne vojske, naša domovina postala je važan činilac u borbi protiv fašizma. Ona je podigla u svijetu ugled naših naroda kao nikad do sada. Svojom borbom Narodno-oslobodilačka vojska pomogla je i pomaže kako bratskoj Crvenoj armiji, tako i engleskoj i američkoj vojsci u Africi i Italiji. U svojoj svetoj narodno-oslobodilačkoj borbi naši narodi su imali najboljeg i najdosljednijeg saveznika u bratskom Sovjetskom Savezu. Narodi Bosne i Hercegovine ponosni su što se naša vojska bori rame uz rame sa slavnom Crvenom armijom protiv zajedničkog neprijatelja – fašističkih varvara. Naši narodi duboko cijene i pomoć svojih engleskih i američkih saveznika. Narodi Bosne i Hercegovine, Srbi, Muslimani i Hrvati, s mržnjom i prezirom odbacuju Nedića, Pavelića i druge otvorene sluge okupatora. Oni isto tako s mržnjom odbacuju izdajničku kliku Draže Mihailovića koji, zajedno sa okupatorom, više od dvije godine vodi borbu protiv Narodno-oslobodilačke vojske i narodno-oslobodilačkog pokreta. Kao što su ustaške bande krive za nebrojene zločine nad srpskim narodom i najboljim sinovima Muslimana i Hrvata, tako su i bande Draže Mihailovića krive za svoje zločine nad našim narodima, naročito nad Muslimanima, i nad najboljim sinovima srpskog naroda.
2. Narodi Bosne i Hercegovine ne žele više povratak starog stanja koje je i dovelo do naše nesreće. Narodi Bosne i Hercegovine kroz vatru narodno-oslobodilačke borbe iskivaju svoje bratstvo, i to bratstvo čuvaće kao najčvršće jamstvo bolje i srećne budućnosti. Razdor i mržnju među našim narodima unosili su tuđinci u našu zemlju od Osmanlija, Mađara i Austrijanaca do današnjih fašističkih zavojevača. Stare političke stranke, kako velikosrpske, tako i Jugoslavenska muslimanska organizacija i reakcioneri iz Hrvatske seljačke stranke, nisu zbližavali narode, već su svojom protivnarodnom politikom produbljivali jaz među njima i sijali mržnju. Netrpeljivost i neslogu iskoristio je njemački okupator i, preko svojih sluga, ustaša i četnika, na mnogim mjestima doveo do međusobnog krvavog istrebljivanja. Zahvaljujući Komunističkoj Partiji, organizatoru narodno-oslobodilačke borbe, narodi Bosne i Hercegovine, poslije toliko žrtava i krvoprolića ostvaruju bratsko jedinstvo u narodno-oslobodilačkom pokretu koje će dalje razvijati i učvršćivati, kao najdragocjeniju pobjedu u ovoj borbi. Narodi Bosne i Hercegovine ne žele povratak starog stanja još i zato što oni nisu imali nikakvih demokratskih prava u bivšoj Jugoslaviji i što je Bosna i Hercegovina bila pokrajina koju su ugnjetavala i pljačkala velikosrpska gospoda uz pomoć i zajedno sa reakcionarnim klikama u Jugoslovenskoj muslimanskoj organizaciji i u Hrvatskoj seljačkoj stranci.
3. Narodi Bosne i Hercegovine odriču svako pravo takozvanoj londonskoj vladi da ih pretstavlja i govori u njihovo ime. Londonske izbjeglice već dvije godine vode borbu sa svojim ministrom Dražom Mihailovićem protiv Narodno-oslobodilačke vojske, ne birajući sredstva u svojoj izdajničkoj raboti. Takozvana jugoslovenska vlada u inostranstvu povezala se sa okupatorom, ustašama i Nedićem i odgovorna je za nebrojene zločine počinjene u našoj zemlji. Vezujući se za okupatora, ona nije samo neprijatelj naših naroda i njihove opravdane borbe, već stvarno, i neprijatelj naših Saveznika – Sovjetskog Saveza, Engleske i Amerike. Narodi Bosne i Hercegovine ne mogu preći preko činjenice da su kralj i monarhija centar oko koga se okuplja izbjeglička reakcija koja je organizovala bratoubilački rat u službi okupatora. Kralj je više od dvije godine preko svog ministra Draže Mihailovića i njegovih četnika vodio oružanu borbu protiv narodno-oslobodilačkog pokreta. U kraljevo ime četničke bande nanijele su našim narodima teške nesreće, raspirujući bratoubilački rat. Kralj i monarhija povezali su se u svojoj borbi protiv narodno-oslobodilačkog pokreta svih naroda Jugoslavije s krvavim neprijateljem sveg Slavenstva i naprednog čovječanstva – njemačkim fašizmom. Tako su kralj i monarhija ne samo nosilac borbe protiv narodno-oslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji, nego i neprijatelj naših saveznika. Narodi Bosne i Hercegovine zbog toga s pravom traže od Engleske i Amerike da londonskim izdajničkim izbjeglicama i kralju Petru II otkažu svaku podršku. Ustanak u Bosni i Hercegovini zahvatio je sve krajeve. Više od dvije trećine teritorije Bosne i Hercegovine oslobođeno je od okupatora. Srpske mase, koje sačinjavaju većinu u Narodno-oslobodilačkoj vojsci i koje su dale najviše žrtava, danas stoje odlučno uz narodno-oslobodilački pokret. Velikosrpska reakcija nije uspjela da ih uvuče u svoje bratoubilačko kolo. Četništvo se raspada, a zavedeni, većinom seljaci, pristupaju narodno-oslobodilačkom pokretu. Izdajnička velikosrpska politika izgubila je oslonac u srpskim masama. Muslimanske mase sve više uviđaju da Muslimani mogu izvojevati ravnopravnost i slobodu i osigurati svoj opstanak samo u narodno-oslobodilačkom pokretu, i danas sve više pristupaju borbi protiv okupatora i njegovih pomagača. Većina vodstva bivše Jugoslavenske muslimanske organizacije, sa Džaferom Kulenovićem na čelu, koja je prišla okupatoru i ustašama i koja je kriva za stradanja Muslimana kao i Srba, gubi svaki uticaj na muslimanske mase. Sad se javljaju među Muslimanima političke šićardžije koji pokušavaju da zadrže prilaženje Muslimana narodno-oslobodilačkom pokretu parolom: Muslimani su se jednom prevarili, drugi put ne smiju prenagliti. Masovni prilazak Muslimana narodno-oslobodilačkom pokretu zbrisaće i te pokušaje muslimanske reakcije da omete bratimljenje Muslimana sa srpskim i hrvatskim narodom i iskoriste ih za svoje sebične ciljeve. Danas i Hrvati u Bosni i Hercegovini, poučeni primjerom braće Hrvata u Hrvatskoj i Dalmaciji sve više stupaju u redove narodno-oslobodilačkog pokreta i tako peru ljagu koju ustaše nanesoše hrvatskom imenu. Pristupanjem u narodno-oslobodilačke redove i jednog dijela prvaka Hrvatske seljačke stranke osjetno je ubrzano odvajanje bosanskih Hrvata od reakcionera iz bivšeg vodstva Hrvatske seljačke stranke s Mačekom na čelu, koji su uzalud pokušavali da zaustave hrvatski narod od borbe, da bi ga kasnije, svojom saradnjom s okupatorom i velikosrpskim klikama u Londonu, pokušali gurnuti u borbu protiv narodno-oslobodilačkog pokreta.
4. Narodi Bosne i Hercegovine stvaraju u zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije novu demokratsku federativnu Jugoslaviju slobodnih i ravnopravnih naroda, u kojoj će biti zajamčena puna ravnopravnost svim njenim narodima. Narodi Bosne i Hercegovine, u zajednici sa drugim narodima Jugoslavije, zajedničkim naporima kroz oružanu borbu za slobodu i nezavisnost, izvojevali su pravo da urede svoju zemlju onako kako to najviše odgovara volji i interesima i njih samih i svih naroda Jugoslavije. Narod Bosne i Hercegovine danas pretstavlja jedino Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja za Bosnu i Hercegovinu i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, kao vrhovno političko pretstavništvo svih naroda Jugoslavije koje oličava bratstvo naših naroda i njihovu nepokolebljivu volju da izgrade ravnopravnu demokratsku federativnu Jugoslaviju. Narode Bosne i Hercegovine, kao i ostale narode Jugoslavije, može pretstavljati danas u zemlji i pred inostranstvom jedino AVNOJ i vlast koja iz njega proizlazi. Narodi Bosne i Hercegovine vijekovima su živjeli zajedno, međusobno izmiješani i povezani zajedničkim interesima. Vijekovima je tuđin unosio sukobe i mržnju. Tu politiku mržnje i netrpeljivosti nastavile su u bivšoj Jugoslaviji sve protivnarodne partije. U plamenu narodno-oslobodilačke borbe brišu se tragovi zlosrećne prošlosti i stvara se nerazrušivo bratstvo naroda Bosne i Hercegovine koji više neće dozvoliti da njihova domovina bude predmet borbe velikosrpske, velikohrvatske i muslimanske reakcije oko podjele vlasti.
5. Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko pretstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovaće ravnopravno sa ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije. Na tom putu biće još poteškoća i žrtava, jer naši neprijatelji još nisu uništeni. Zato se pred ZAVNOBiH postavljaju zadaci: da učvršćuje bratstvo naroda Bosne i Hercegovine; da razvije oružanu borbu protiv okupatora i njegovih pomagača, uvodeći nove borce u našu Narodno-oslobodilačku vojsku i ubrzavajući privlačenje u narodno-oslobodilački pokret naročito Muslimana i Hrvata; da, oslanjajući se na narodno-oslobodilačke odbore od seoskih do oblasnih, učvršćuje i proširuje novu narodnu vlast, veliku tekovinu naroda u ovoj borbi. Na taj način ZAVNOBiH će moći da u još većoj mjeri pomaže Narodno-oslobodilačku vojsku i još uspješnije rješava ekonomska, socijalna, prosvjetna i zdravstvena pitanja.
6. Srbi, Muslimani i Hrvati, čvrsto zbijeni oko ZAVNOBiH-a uprkos svim poteškoćama, nastaviće u zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije svoju pravednu i opravdanu borbu do potpunog istjerivanja okupatora iz naše zemlje i uništenja svih njegovih pomagača.“
(Tekst Rezolucije citiran iz knjige: ZAVNOBIH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), DOKUMENTI (1943-1944), knjiga I, izdavač: Institut za istoriju radničkog pokreta Sarajevo, Sarajevo 1968.)
Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojom profesoricom mr. Melisom Forić Plasto posjetili su Arhiv juče, 25. oktobra 2023. godine. Studente je pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac i poželjela im dobrodošlicu u ovu ustanovu.
Nakon toga, održano je prigodno predavanje i predstavljanje Arhiva kao institucije, te korisna diskusija o tome koji je djelokrug poslova i zadataka koje osoba nakon završetka studija historije obavlja u instituciji Arhiva. Posjeta Arhivu organizirana je u okviru njihovog nastavnog predmeta gdje se praktično osposobljavaju ili upućuju u praktičan rad u ustanovama gdje su zaposleni historičari. Prezentaciju arhivske djelatnosti i poslova arhivskih stručnjaka studentima su približili viši arhivisti Haris Zaimović, Almira Alibašić-Fideler, te Admir Nezirović. Kroz aktivnu diskusiju u ugodnoj atmosferi, studenti su ponijeli nova saznanja iz Arhiva koja će im pomoći u njihovim radnim zadacima na fakultetu, te svakako saznanja o važnoj baštinskoj instituciji koja se brine o našem pisanom kulturnom naslijeđu.
JU Historijski arhiv Sarajevo učestvovao je na VII Međunarodnom arhivističkom savjetovanju „Kuršumlijska banja 2023“ koje je održano od 11. do 13. oktobra 2023. godine u Srbiji, pod sloganom Arhivi inspirišu. Savjetovanje je organizovalo Arhivističko društvo Srbije, uz pomoć Istorijskog arhiva „Toplice“ iz Prokuplja kao domaćina i Međuopštinskog arhiva Čačak kao partnera, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije. Ispred Historijskog arhiva Sarajevo radove su predstavile Amela Bedaković, mlađi arhivist sa temom Kolo srpskih sestara u Sarajevu i mr.sc. Aleksandra Pijuk-Pejčić, viši arhivist sa temom Patnje Srba u logoru Arad kroz dnevničke zapise Manojla Ilića. Arhivističke konferencije/savjetovanja su prilika za razmjenu iskustava sa kolegama iz struke, sticanje novih saznanja i prezentiranje vlastitith iskustava u radu sa arhivskom građom ili na polju arhivske teorije i prakse.
JU Historijski arhiv Sarajevo je jedan od brojnih partnera multimedijalnog projekta i istoimene izložbe “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” koja je sinoć, 11. oktobra 2023. godine svečano otvorena u galeriji Collegium artisticum u Sarajevu. Projekat realizira Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Herecgovini.
Arhiv učestvuje na način da su eksponati iz naših fondova i zbirki također zastupljeni na izložbi. Naše je zadovoljstvo i obaveza da doprinesemo u ovako značajnim projektima koji imaju za cilj širenje saznanja kroz naučno-istraživačke poduhvate, a u ovom konkretnom slučaju, riječ je o projektu „koji ima za cilj da…javnost upozna s kulturno-civilizacijskim naslijeđem, intelektualnim, obrazovnim i umjetničkim postignućima, moralnim, estetskim i socijalnim vrijednostima i idealima bh. muslimana, duhovnom, kulturnom i civilizacijskom otvorenošću, povezujućim potencijalom, dubokim povijesnim iskustvom pluralnog života, suživota, dijaloga i prožimanja s drugim religijama i religijskim kulturnim tradicijama. Projekat, dakle, treba na vjerodostojan način pokazati kako su bosanski muslimani u svom modernom islamskom identitetu, kulturno-civilizacijskoj i povijesno-duhovnoj vitalnosti i otvorenosti integrirani u moderne evropske demokratske, prosvjetiteljske i humanističke vrijednosti i tokove.“ (Citiranje iz uvodne riječi o izložbi na web stranici projekta, prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IVZ Bosne i Hercegovine)
Otvaranju su prisustvovali najviši vjerski i državni predstavnici svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, te javnog života u našoj zemlji, kao i istaknuti umjetnici i stručnjaci. Izložbu je otvorio reis–ul-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, a prisutnima se obratila i glavna kustosica projekta prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić.
Izložba je dostupna za javnost do 18. novembra ove godine, a ulaz je besplatan.
Fotografije preuzete: „Mina“ i FB “Visit Sarajevo”
Danas je direktorica JU Arhiv USK-a Almira Zvirkić posjetila naš Arhiv. Kroz razgovor sa direktoricom Historijskog arhiva Sarajevo Ismetom Džigal-Berkovac i njenim saradnicima razmijenjena su iskustva u radu dvije arhivske institucije, te razmotrene mogućnosti saradnje. Zaključeno je da se glavni problemi arhivskih institucija u našoj zemlji ne razlikuju puno – uvijek su prisutne teme o problematici adekvatnog smještaja arhivske građe i nemoći arhiva da riješe ovaj važan problem bez saradnje i pomoći nadležnih vlasti. Naša nastojanja ka rješavanju problema u tom pravcu se svakako nastavljaju.
Na BHRT emitovan je kratki dokumentarni prikaz o našem Arhivu, kao dio serijala emisija Blago naslijeđa. Ovaj serijal predstavlja institucije iz cijele Bosne i Hercegovine koje pohranjuju, štite i prezentiraju kulturnu baštinu naše zemlje. Historijski arhiv Sarajevo već 75 godina aktivno prikuplja, čuva, sređuje, obrađuje, publikuje, prezentira i daje na korištenje arhivsku građu kao primarni historijski izvor i kulturnu baštinu naše zemlje. Film je sniman u produkciji Tim System Media House za BHRT. Zahvalni smo na saradnji i prilici za predstavljanje.
Ove godine Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” obilježava značajan jubilej – 120 godina od osnivanja. Tim povodom, 28. septembra ove godine je u Narodnom pozorištu u Sarajevu održan Jubilarni svečani koncert kao kruna važne godišnjice ove najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda, s tradicijom od 1903. godine.
Visoki pokrovitelj obilježavanja jubileja i Jubilarnog svečanog koncerta bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine NJ. E. dr. Denis Bećirović.
Uz druge sadržaje uz ovaj koncert, posjetioci su bili u mogućnosti vidjeti i prigodnu izložbu koju je pripremio viši arhivist Haris Zaimović iz Historijskog arhiva Sarajevo kao partnerske institucije i jednog od pokrovitelja obilježavanja ovog jubileja. Izložba nosi naziv “Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’: 120 godina za sreću doma i naroda”. Na izložbi je, kroz arhivsku građu, prezentirano djelovanje “Preporoda” od osnivanja, kroz djelovanje društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” kao pravnih prethodnika i preteča današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.
